U HNK

Predstavljena knjiga o prikrivenim grobištima Hrvata u Sloveniji

Monografija Mitje Ferenca i Uroša Košira u zagrebačkom HNK donosi kronologiju zločina, ekshumacija i odnosa društva prema masovnim grobištima hrvatskih vojnika i civila
Zagreb: Predstavljanje knjige “Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji” Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Znanstvena monografija „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji”, koja donosi arheološke i povijesne podatke o stradanju hrvatskih zarobljenika i civila nakon Drugoga svjetskog rata, predstavljena je u srijedu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Knjigu slovenskih stručnjaka, povjesničara Mitje Ferenca i arheologa Uroša Košira, predstavili su povjesničari Robin Harris i Zlatko Begonja, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul te autori. Događaju su nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved te bivši slovenski premijeri Janez Janša i Miro Cerar.

Monografija na 735 stranica donosi pregled do sada istraženih masovnih grobišta u Sloveniji, kronologiju događaja nakon svibnja 1945. te rezultate arheoloških i forenzičkih istraživanja. U posljednjem poglavlju opisano je 14 grobišta iz kojih su ekshumirani posmrtni ostatci žrtava te 32 potvrđene lokacije grobišta među više stotina evidentiranih diljem Slovenije.

– Svako novo otkriće vrati nam se kao bumerang i pita nas kao ljude, kao zajednicu, zašto ne možemo ovaj civilizacijski i pijetetni dug već jednom ostvariti, da ljudi koji su izginuli imaju svoje ime i svoj grob – poručio je Ante Žužul.

Sinteza rada povjesničara, forenzičara i arheologa

Autori ističu kako knjiga predstavlja sintezu dugogodišnjeg rada povjesničara, arheologa i forenzičara na terenu te pokušaj dokumentiranja stradanja hrvatskih vojnika i civila, među kojima su bile i žene i djeca. Poseban naglasak stavljen je na razdoblje od svibnja do srpnja 1945., kada je počinjen najveći broj zločina, kao i na višedesetljetno prešućivanje tih događaja.

– Najveća tragedija je što su ubijena djeca, djeca u naručju, puno žena i cijele obitelji. Sve je to nestalo, nestalo je njih, nema ih. Ovdje danas imamo spomen na sve Hrvate, ali ne u šapatu, nego u srcu Hrvatskog narodnog kazališta – rekao je Mitja Ferenc.

Ferenc je naglasio da se točan broj žrtava vjerojatno nikada neće saznati te da je nužno barem označiti mjesta masovnih ubojstava i omogućiti dostojanstven pokop. U knjizi su obrađeni i pokušaji slovenskog društva i države nakon demokratskih promjena da se otvore pitanja prikrivenih grobišta te nadoknadi civilizacijski dug prema žrtvama.

– Govori se o prešućivanim zločinima i zločinima koji su ostali bez kazne. Radi se o masovnim organiziranim zločinima koje je počinila komunistička vlast nakon Drugog svjetskog rata, a još uvijek ne znamo o koliko je ljudi riječ – rekao je Gordan Jandroković.

Dodao je kako je riječ o razoružanim vojnicima i civilima, uključujući žene i djecu, te o bolnom dijelu hrvatske povijesti o kojem se desetljećima nije smjelo govoriti, a koji i danas zahtijeva daljnja istraživanja.

Autori navode da su arheološki i antropološki postupci, u nedostatku dokumentacije, ključni izvor informacija o metodama ubijanja i identitetu žrtava. Knjiga je opremljena opsežnom bibliografijom, svjedočanstvima i dokumentacijom terenskih istraživanja te predstavlja jedan od najopsežnijih znanstvenih pregleda prikrivenih grobišta Hrvata na području Slovenije.

Ante Žužul
Drugi svjetski rat
ekshumacije
Gordan Jandroković
Hrvatsko narodno kazalište Zagreb
Komunistički zločini
masovna grobišta
Mitja Ferenc
Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji
Robin Harris
slovenija
Uroš Košir
Zlatko Begonja