Posljednjim usklađivanjem rastao i dio obiteljske mirovine, evo i za koliko

Siječanjskim usklađivanjem rastao je i dio obiteljske mirovine. On sada iznosi 115,43 eura u prosjeku za 112.352 korisnika. Riječ je o povećanju od svega tri eura.

Mirovine su siječanjskim usklađivanjem rasle za oko tri posto, ali rast u eurima nije svima jednak. Dok se nekima broji u centima, umirovljeni saborski zastupnici dobili su čak 66 eura više. Prosječna radnička mirovina rasla je za 14 eura. Usklađivanje obuhvaća i dio obiteljske mirovine koji se isplaćuje uz onu vlastitu, piše Mirovina.hr.

Opcija od 27 posto mirovine pokojnog supružnika

Dio obiteljske mirovine nakon siječanjskog usklađivanja rastao je za 3,37 eura. Prosječan iznos od 115,43 eura u travnju je isplaćen za 112.352 korisnika. Mjesec dana ranije, prosjek od 112,06 eura primalo je 600 korisnika manje pa je broj umirovljenika koji uz vlastitu mirovinu ostvaruju i dio mirovine preminulog supružnika i dalje očekivano u porastu. Prosječna osobna mirovina ovih umirovljenika iznosi 558 eura pa ukupno s dijelom obiteljske mirovine primaju 653 eura u prosjeku.

Dio obiteljske mirovine računa se u iznosu od 27 posto mirovine pokojnoga supružnika. Uvjet je da osoba ima najmanje 65 godina. Pravo na dio obiteljske mirovine ne ostvaruju oni čija je mirovina veća od 80 aktualnih vrijednosti, a ta se granica opet povećala siječanjskim usklađivanjem. Aktualna vrijednost mirovine, naime, po novom iznosi 13,57 eura, što znači da mirovina ne smije biti veća od 1.085,6 eura.

Većinom su to udovice koje teško žive u starosti

Zbog minimalne dobne granice od 65 godina, osobe koje dobivaju dio obiteljske mirovine u prosjeku imaju 78 godina. Žive, dakle, u starosti i samoći uz uglavnom malena vlastita primanja, dok iza sebe imaju 31 godinu staža. Korisnici su mahom žene, njih oko 89.000.

Najviše korisnika dijela obiteljske mirovine je u županijama s tri najveća grada; Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a potom i u Zagrebačkoj te Osječko-baranjskoj županiji. Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska imaju najmanji broj korisnika.