PLENKOVIĆ U SABORU: Borba protiv covida najveći kolektivni istraživački pothvat ikada

Borba protiv pandemije koronavirusa je bio najbrži i najveći kolektivni istraživački pothvat u povijesti, rekao je u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković predstavljajući izvješće  o održanim sastancima Europskog vijeća u posljednjih šest mjeseci.

Sastancima Vijeća dominirale su teme poput pandemije, digitalne i zelene tranzicije, funkcioniranja jedinstvenog tržišta, sigurnosne politike Unije, migracija, odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom te vanjskopolitičke teme, uključujući odnose s Rusijom, Bjelorusijom, pitanje istočnog Sredozemlja s naglaskom na Turskoj, a raspravljalo se i o južnom susjedstvu, Bliskom istoku i Africi.

– Europsko vijeće je na svakom sastanku imalo posebnu točku dnevnog reda posvećenu borbi protiv pandemije i podršci znanstvenicima za pronalazak učinkovitog i sigurnog cjepiva. To je praktički bio najbrži i najveći kolektivni istraživački pothvat u povijesti, rekao je premijer.

Naveo je da je pritom bilo niz pošekoća s cjepivom Astrazenece, od distribucije do poteškoća u reputacijskom smislu, ali da se problem riješio intenzivnim pregovorima

– Hrvatska je do danas ukupno osigurala 3,8 milijuna doza cjepiva i procijepili smo 46,2 posto odraslog stanovništva, rekao je Plenković.

Nažalost, dodao je, “ispod smo one ambicije o 50 posto procijepljenosti odraslih do 1. srpnja, no postoje otpori i moramo potaknuti i ohrabriti što veći broj sugrađana da se cijepi.

Hrvatska je do sada donirala 390.000 doza cjepiva, uglavnom susjednim zemljama. Najviše je donirala BiH, 240.000 doza, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu po 30.000 te Kirgistanu na zahtjev 20.000 i Butanu također na zahtjev 10.000.

– U ovom trenutku imamo 1,3 milijuna neutrošenih doza cjepiva spremnih za administriranje. Bez visoke stope cijepljenih teško ćemo svi zajedno, globalno govoreći, pobijediti virus i zato je svaka cijepljena osoba spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna nomogućnost mutacije manja, istaknuo je premijer.

Po njegovim riječima, ukupni troškovi pandemije su bili 20 posto državnog proračuna, odnosno 4,5 milijarde eura, dva potresa povrh toga 16,9 milijardi eura.

– To je ono što mi imamo, a drugi nemaju, istaknuo je Plenković

Govoreći o socijalnom samitu u Portu, premijer je rekao da je u vremenu pandemije, uloga države uz pomoć sredstava iz Europske unije pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana.

– Možemo biti zadovoljni da smo u vremenu covida-19 spriječili rascjep u društvu. Spriječili smo eksploziju nezaposlenosti, val stečajeva, spriječili smo egzistencijalne probleme obiteljima, radnicima i pomogli poslodavcima da premoste tu krizu, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je vlada izdvojila 11,7 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta, ukupno uz oproštene poreze i doprinose 17 milijardi kuna.

– Sada se okrećemo, u dijalogu sa socijalnim partnerima, novoj fazi: stvaranju radnih mjesta, prije svega koristeži instrument EU nove generacije, rekao je Plenković.

Jedna od važnih tema u posljednjih pola godine bilo je funkcioniranje eurozone.

– Provodimo niz politika u provedbi akcijskog plana i preuzetih obveza. Naš krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija bit će ožujak iduće godine. Očekujem da bismo kroz dvogodišnji staž u europskom tečajnom mehanizmu dva (ERM II) bili spremni za članstvo u eurozoni 2023., na 10. godišnjicu članstva Hrvatske u EU, rekao je.

Smatra da je hrvatsko gospodarstvo snažno integrirano u europske financijske i trgovinske tokove.

– Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za euro. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone, rekao je Plenković.

Također je podsjetio da se 56 posto našeg izvoza odnosi na članice eurozone te da, prema eurobarometru, postoji sve veće povjerenje u euro koje je skočilo sa 61 na 76 posto.

– Mi ispunjavamo sve kriterije konvergencije od 2016. i naravno da želimo da se taj proces nastavi na učinkovit i konsolidiran način kao što smo to radili i do sada, rekao je premijer.

Govoreći o deficitu, kazao je da se vlada namjerava u iduće dvije godine vratiti se na “putanju rapidnog smanjenja javnog duga”.

Podsjetio je da će sljedećih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj 26. rujna na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske.

Usto dolaze  i izbori u Poljskoj gdje se na čelo oporbe vraća Donald Tusk, izbori u Mađarskoj iduće proljeće, u Švedskoj je vlada pala pa se vratila nakon nekoliko dana, a u Nizozemskoj još nije formirana nova vlada iako je prošlo više mjeseci od izbora.

Radi se o vrlo zanimljivim političkim procesima o kojima moramo voditi računa, osobito u svijetlu rasprave o budućnosti Europe.

U svemu tome, istaknuo je, važno je da imamo na umu nekoliko bitnih točaka koje će se dogoditi u sljedeće tri godine u Hrvatskoj, a sve imaju međunarodnu dimenziju.

– Prvo ćemo, za otprilike dva tjedna fizički spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za moderni suverenizam nego spajanja našeg teritorija, rekao je premijer.

Drugo, nastavio je, “očekujemo da ćemo tijekom jeseni prestati imati kao uvjet vize za ulazak u SAD i dati još jednu slobodu kretanja našim građanima”.

– Treće je da ćemo ući u šengenski prostor 2022., a četvrto da ćemo biti u europrostoru 2023. i u konačnici, od 2024. ćemo imati nove višenamjenske borbene avione, rekao je Plenković.

Istaknuo je da smo time “riješili unutarnju sigurnost, monetarnu stabilnost, vanjsku sigurnost i obranu i ono što je najvažnije, povezali teritorij”.

– To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek, ocijenio je premijer.

Govoreći o šengenskoj zoni podsjetio je da je Europska komisija u lipnju donijela novu strategiju i istaknuo da Hrvatska doprinosi i sigurnosti i otpornosti tog prostora učinkovitiom zaštitom granice, upravljanjem migracijskim pritiscima sprečavanjem ilegalnih prelazaka granice.

– Želimo da naša granica postane vanjska granica Unije, uložili smo 200 milijuna eura za tehničku opremu za nadzor granice i jačanje kapaciteta granične policije, rekao je Plenković i dodao 6500 odlično opremljenih i uvježbanih ljudi čuva hrvatsku granicu.

Istaknuo je da je dijalog EU-a i Turske obnovljen i da je zbog upravljanja migracijskim tokovima, posebice na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, upravo taj dijalog “izrazito važan”, podsjetivši da je prije nekoliko dana o tome u Antaliji razgovarao s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom.

Što se tiče vanjske politike EU-a naveo je kao jednu od najvažnijih tema Rusiju u kojoj se, kao i u Njemačkoj, u rujnu održavaju izbori.

Unija će se voditi s nekoliko načela u stajalištu prema Rusiji, uključujući inzistiranje na provedbi sporazuma iz Minska, jačanje odnosa s državama Istočnog partnerstva, jačanje otpornost u nekim sektorima poput energetskog te “kalibriranje selektivnih angažmana na temama vanjske politike gdje možemo tražiti dodirne točke”.

– Instrumentarij režima gospodarskih sankcija se nastavlja obnavljati svakih šest mjesci i ostaje važan instrument na dnevnom redu, rekao je Plenković zastupnicima.