Pet godina nakon potresa: Petrinja i Sisak između sjećanja i nove stvarnosti
Edina Zuko/PIXSELL Obilježavanje je započelo u Petrinji mimohodom službi i volontera koji su među prvima priskočili u pomoć gradu i njegovim stanovnicima, u prizoru koji je podsjetio na dane kada se sve mjerilo minutama i ljudskom spremnošću da pomogne.
Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes naglasila je da je tadašnja pomoć bila ključna, ali i da se upravo na toj energiji danas gradi nastavak priče o gradu.
– Zahvalni smo na svoj pomoći i podršci, tada nam je to bilo najvažnije, a na toj solidarnosti i zajedništvu danas gradimo novu budućnost. U ovaj kraj desetljećima se nije ulagalo, a potres je postao prilikom koju smo dobro iskoristili. Danas gradimo novu budućnost i u Petrinju se doseljavaju novi stanovnici – istaknula je Magdalena Komes.
Dio programa bio je posvećen obnovljenim javnim objektima, predstavljenima kroz Dane otvorenih vrata, a sve se odvijalo u ozračju u kojem se istodobno čuva sjećanje i pokazuje što se u pet godina promijenilo. U petrinjskom potresu smrtno je stradalo sedam osoba, a u Žažini je u završnici obnove župne crkve sv. Nikole posebno istaknuto sjećanje na orguljaša Stanka Zeca, koji je poginuo pokušavajući spasiti orgulje.
U Petrinji je otvoren Centar za mlade „Laura“, posvećen uspomeni na 13-godišnju Lauru Cvijić, najmlađu žrtvu petrinjskog potresa. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs pritom je izrazio zadovoljstvo uređenjem centra te podsjetio na obnovu škola i fakulteta i izgradnju studentskog doma u Petrinji, naglašavajući da se obnova ne svodi samo na zidove, nego i na uvjete za ostanak mladih.
Zahvale Vladi RH
Sisački biskup Vlado Košić zahvalio je svim ljudima i Vladi na pomoći, ističući smisao svega što je napravljeno.
– Sve ovo radimo zbog ljudi i budućih naraštaja, jer bez ljudi ovo ne bi imalo smisla – poručio je Vlado Košić.
U Sisku je obilježavanje povezano i sa zdravstvenim sustavom. Ministrica zdravstva Irena Hrstić posjetila je Opću bolnicu „Dr. Ivo Pedišić“ i sudjelovala u preventivnoj javnozdravstvenoj akciji, zahvalivši zaposlenicima na radu u danima nakon potresa i u godinama koje su slijedile.
– Zahvalna sam osoblju bolnice na pružanju prve pomoći u danima potresa i kontinuiranom pružanju zdravstvenih usluga tijekom svih ovih pet godina. To građanima daje sigurnost i privlači nove stanovnike – rekla je Irena Hrstić.
Ravnatelj bolnice Igor Vrga podsjetio je na kaos prvih dana i na činjenicu da se sustav nije smio slomiti ni tada, ni poslije.
– Tražio se krevet više i boca kisika više. Pet godina poslije imamo najmoderniju opću bolnicu u Hrvatskoj, u koju je uloženo 55 milijuna eura. Svi zaposlenici ni u jednom trenutku nisu prestali pružati zdravstvene usluge i zato im veliko hvala – rekao je Igor Vrga.
Obnova ubrzana?
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da poslijepotresna obnova nije bila usmjerena samo na povratak u prijašnje stanje, nego na cjelovitu obnovu i revitalizaciju prostora, uz stvaranje boljih uvjeta za život. Upozorio je i na ograničenja građevinskih kapaciteta te iznio rokove i planove za preostali dio posla.
– Obnova je ubrzana, ali smo još uvijek ograničeni kapacitetima građevinske operative u Hrvatskoj. Do ljeta 2027. obnovit ćemo preostalih tisuću obiteljskih kuća, a za te građane osigurali smo zamjenski smještaj u 45 novoizgrađenih višestambenih zgrada, iako dio stanovnika radije ostaje u kontejnerima uz svoje srušene kuće – rekao je Branko Bačić.
U nastavku je naglasio da će nakon završetka obnove stanovi u tim zgradama biti usmjereni mladima, i to po bitno nižim cijenama od tržišnih, u okviru koncepta priuštivog stanovanja, te da je u državnom proračunu za iduću godinu osigurana milijarda eura, uz planirani završetak obnove do 2030. godine.
O izazovima konstrukcijske obnove i sigurnosti govorilo se i na stručnom skupu „Dani potresnog inženjerstva“ u Petrinji, gdje su predstavljeni realizirani projekti te održan okrugli stol o gospodarskoj i obrazovnoj revitalizaciji prostora pogođenih potresom, pet godina nakon katastrofe.
Pet godina poslije Sisak, Petrinja i Glina u mnogim su aspektima sigurniji i funkcionalniji nego prije potresa, a prvi pomaci vidljivi su i u svakodnevici. Raste broj djece u vrtićima, više je učenika u školama, a ove je godine u sisačkom rodilištu rođeno 80 beba više nego lani.