Pavlović o odronima na Jakuševcu: Trenutačna vlast preuzela odgovornost apsolutno ni za što!

Na početku je komentirao izjavu zamjenika gradonačelnika Luke Korlaeta koji je U HTV-ovoj emisiji Otvoreno rekao da “Odroni na Jakuševcu nisu grijeh aktualne vlasti već da su radi o naslijeđenim problemima”.

Odgovornost za sustav gospodarenja otpadom leži na Gradu

Pavlović kaže kako je Korlaet u toj emisiji rekao jako puno gluposti.

– Nego tko je odgovoran za gradski sustav gospodarenja otpadom, koji ne postoji, koji je u potpunom rasulu. Neupitno je da se posljednjih godina i to naročito od 2022. godine, pa do studenog 2023. godine, što je na kraju krajeva potvrdio i državni inspektorat, da se na odlagalište Jakuševec Prudinec odlagao otpad koji se tamo nije smio odlagati. Tu se prvenstveno misli na velike količine biootpada i isto tako glomazni otpad – kaže Pavlović.

Ističe da u ove četiri godine nismo doživjeli da je trenutačna vlast preuzela odgovornost “apsolutno ni za što”.

– Međutim ovo je tema koja je bila za koju smo očekivali da će nešto oko nje u ovom gradu napraviti, a oni su otišli u potpuno drugom smjeru. Situacija na odlagalištu Jakuševec je katastrofalna kakva je. Situacija u kojoj je Grad Zagreb je, a možemo reći da smo dovedeni pred zid, za to je jedino i isključivo odgovorna gradska vlast – smatra Pavlović.

Pitanje lošeg dizajna ploče za odlaganje otpada

Na opravdanja da je ploča za odlaganje otpada loše dizajnirana, kako to vole isticati u Gradskoj upravi, Pavlović kaže da se dizajnira web stranica.

– Odlagalište se radi prema projektu, prema građevinskoj dozvoli – kaže Pavlović i podsjeća da je na Jakuševcu projekt radila američka tvrtka koja je imala veliko iskustvo radeći projekte diljem svijeta po istoj tehnologiji otplinjavanja i procjednih voda.

– Nikakvih incidenata, osim jednog manjeg urušavanja na južnoj strani prije dvadesetak godina nije bilo do sada – naglasio je.

Smatra kako je niz odluka koje je ova gradska vlast donijela, odgovorna za odrone.

Podsjetio je i na činjenicu da je 2022. godine podružnicu ZGOS-a preuzela Čistoća koja od tada upravlja deponijem Prudinec – Jakuševac.

Jednom poduzeću smo dali da upravlja odlagalištem, prikuplja otpad i naplaćuje uslugu prikupljanja otpada. To je isto kao da date lisici da čuva kokošinjac – kaže Pavlović.

Kaže da se nakon toga odlagalište Jakuševec proširilo na prostor za skladištenje glomaznog otpada koji se bez ikakvog postupka sortiranja se drobio i odlagao na odlagalište Prudinec – Jakuševec. Potom podsjeća da Grad Zagreb početkom 2024. godine nije konzumirao ugovore za zbrinjavanje biootpada.

– Grad Zagreb nema apsolutno nikakvu infrastrukturu za oporabu biootpada iz kuhinja i kantina – upozorava Pavlović.

Odbacivanje financiranih projekata

Podsjeća da je postojao zajednički projekt u Novskoj za koji je bila izdana građevinska dozvola i osigurana EU sredstva financiranja te da se već i krenulo u gradnju da bi Grad Zagreb od tog projekta naprasno odustao.

– Odustali smo od tog projekta, isto kao što smo odustali od projekta izgradnje sortirnice na Žitnjaku za koji je isto tako bila osigurana sredstva – podsjetio je Pavlović.

Kaže da je gradska vlast opravdavala se promjenom EU regulativa, ali da je se radi o gluposti jer su drugi gradovi u Hrvatskoj dobili sredstava za projekte u kojima su otpad vozili desecima kilometara daleko od centra grada.

Pavlović drži da stvarnog objašnjenja nema te da je Grad izgubio vrijeme i EU sredstva. Kaže da je Grad Zagreb je također povukao i osigurana sredstva za sortirnicu. Kaže da su sve Županije koje su aplicirale za ta sredstva i dobile, samo Grad Zagreb uopće nije aplicirao te će morati potrošiti najmanje 140 milijuna eura vlastitih sredstava.

Neizvjesna budućnost nakon zatvaranja Jakuševca

Također podsjetio je da se Jakuševec mora zatvoriti do 2028. godine, a na pitanje hoće li Centar za gospodarenje otpadom Resnik uspjeti preuzeti ulogu Jakuševca do tada Pavlović kaže da je to nemoguće.

– Postoji određena procedura koja se mora proći, koja se mora odraditi. Tek je sad napravljeno idejno rješenje, prema kojem se radi idejni projekt. Potom se radi studija utjecaja na okoliš nakon koje ide javna rasprava. Nakon javne rasprave ide javno savjetovanje te natječaj za izgradnju. S obzirom na to da se radi o skupom projektu na taj natječaj bit će puno žalbi dok dođe odabira izvođača. Tek po odabiru izvođača radova se može zatražiti izdavanje građevinske dozvole koju traži izvođač. Minimalna procedura za to je još nekih šest mjeseci. Kad bi se ministarstva i Fond dali apsolutno na raspolaganje Gradu Zagrebu u takvom projektu nalaze se na tisuće stranica dokumentacije takav projekt je nemoguće napraviti u vremenskom roku kojeg je najavila ova gradska uprava. – kaže Pavlović.

Domeće da niti jedan Centar za gospodarenje otpadom nije moguće napraviti unutar šest godina, a da i tada za probni rad treba odraditi šest mjeseci te nakon toga, ako se bude ispoštovala procedura i sve funkcioniralo kako treba da se tek onda može tražiti uporabna dozvola na koju se treba čekati dodatnih šest mjeseci.

Pitanje otpada nakon 2028. godine

S obzirom na to da će se Jakuševec zatvoriti 2028., a CGO Resnik neće biti gotov prije 2030. godine postavlja se pitanje gdje će Zagrepčani sa smećem.

Pavlović kaže da to veliko pitanje. – Ova gradska vlast proteklih godina postavila je fokus na prikupljanje otpada umjesto da je, kao što to radi cijeli razvijeni svijet, fokus stavila na pitanje što ćemo mi raditi s tim otpadom nakon što ga prikupimo – kaže Pavlović.

Dodaje da će do zatvaranja Jakuševca doći jer je trenutačna gradska vlast preopteretila odlagalište, zbog čega je, kako tvrdi došlo i do odrona.

– Da su napravili potrebnu infrastrukturu, dvije kompostane i sortirnici mi bismo u potpunosti rasteretili odlagalište Jakuševec i smanjili količinu koja se tamo odlaže i to bi nam onda potrajalo do nekakvog konačnog rješenja – rekao je Pavlović.

Više ne možemo ići ovim smjerom

Podsjeća i da se na CGO Resnik neće moći odlagati otpad.

– U projektu kako se sada predstavlja CGO tamo se radi sortiranje i oporaba otpada. Odnosno tamo se priprema otpad koji mora završiti u energanama. S obzirom na to da mi tamo energanu nemamo mi taj otpad moramo negdje odlagati tako da ćemo mi morati ponovno izmisliti nekakva nova odlagališta ili plaćati enormne iznose da netko taj obrađeni otpad odvozi – rekao je Pavlović.

Smatra kako će građani plaćati enormne iznose za zbrinjavanje otpada.

– To ne bi bio problem kad bi mi taj novac mogli ulagati u vlastitu infrastrukturu, no taj novac će ići ovlaštenih oporabiteljima, a Zagreb od toga neće imati ništa. A čini mi se da ako ovako nastave neće imati novca za izgradnju ičega – rekao je Pavlović.

Smatra da dok ne budemo imali zaokružen sustav odlaganja otpadom, izgrađenu infrastrukturu, dok ne postignemo viši stupanj reciklaže, nećemo riješiti problem gospodarenja otpadom.

– Za takvu razinu potrebno nam je gospodarstvo koje može prerađivati koje ima neku proizvodnu djelatnost za prerađivanje otpada i od tog stvarati nešto novo. Mislim da nam je to nužno, ne samo u Zagrebu već i u cijeloj Hrvatskoj. Mi više ne možemo ići ovim smjerom – kaže Pavlović.

Potreba za energanom

Smatra kako Hrvatskoj treba i energana.

– Naravno da se tu ne radi o spalionici u kojoj se sve spaljuje u đuture niti je to klasična energana, postrojenje koje je smišljeno da bi proizvodilo energiju. Energanu na otpad trebamo gledati kao nužno zlo. Usporedio bih je s kemoterapijom u liječenju karcinoma. Mi na području Hrvatske imamo preko 25 tisuća divljih odlagališta otpada. Mi gradimo brda od smeća koja su se počela urušavati. Mi sa svojim otpadom više gdje nemamo, a otpada je sve više i počinjemo se u njemu zatrpavat. Nama su te energane nužne. Nekad je Hrvatska imala 300 tinjak odlagališta otpada, a sad je taj broj pao na 70. Ali je zato broj divljih odlagališta rastao. Da bi izbjegli rast broja divljih odlagališta, moramo se okrenuti prema energetskoj oporabi da bi proizvodili toplinsku ili električnu energiju – kaže Pavlović i dodaje da su to neke benefiti energane.

Na komentar da sve županije grade Centre za gospodarenje otpadom koje nazivaju krunom u gospodarenju otpadom Pavlović kaže da se u CGO-ima može puno toga napraviti no da i tamo na kraju otpad s visokom kaloričnom vrijednošću koje je u stvari gorivo za energane na otpad.

– To je ono ustvari što pokreće te energane na otpad. s obzirom na to da mi, kao što smo rekli energane na otpad nemamo, a cijeli nacionalni program gospodarenja otpadom nam se bazira na izgradnji centara koji imaju takvu ovaj takvu obradu, mi proizvedemo gorivo za energane koje onda moramo odlagati ili skupo plaćati da ga netko odvozi i da energane u Austriji i Italiji ili bilo gdje u EU proizvode energiju – rekao je Pavlović.

Divlja odlagališta otpada

Govoreći o divljim odlagalištima otpada dotaknuli smo se i najvećeg u Zagrebačkoj županiji. Radi se o ilegalno odlagalištu otpada u Kosnici koje prostire na 280 tisuća metara kvadratnih.

Pavlović kaže i da je rast divljih odlagališta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji kriva politika aktualne vlasti koja se nije pripremila z povećanu količinu građevinskog otpada koji nastaje kao posljedica postpotresne obnove.

Odlagalište na Kosnici nastalo je tako što je izvjesni gospodin nakon nekoliko godina ilegalnog izvlačenja šodera tu rupu morao zatrpati pa ju je posljednjih godina zatrpava p raznoraznim vrstama otpada.

Pavlović podsjeća da dok nije izgrađen nasip, u Kosnici bilo nekoliko rukavaca Save te da je to područje i danas vodonosno i da taj otpad završava i u našoj vodi.