Ovoga četvrtka u Art Parku tribina o plastici
Procjenjuje se da u prosjeku svaki hrvatski građanin godišnje iskoristi preko stotinu plastičnih vrećica. Svega mali dio proizvoda od jednokratne plastike poput vrećica se reciklira, a takvim predmetima treba i do nekoliko stotina godina da se razgrade, nagrđujući okoliš i ugrožavajući živote životinja. Edukacija građana i bolji zakonski propisi nužni su za riješenje problema koji ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
Na društvenim mrežama nedavno je završio tridesetodnevni izazov pod nazivom #Nisamodplastike u kojem je sudjelovalo preko 20 tisuća ljudi. Izazov su proveli udruga Prijatelji životinja, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria i zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec. Zajednički provedena anketa u sklopu izazova pokazala je da je preko 96 posto građana spremno zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu ekološki prihvatljivim alternativama.
Ovoga tjedna, povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica održava se „Tjedan bez plastike“ u organizaciji Zelene akcije. U sklopu toga, u četvrtak 5. srpnja od 19,30 u zagrebačkom Art Parku održat će se tribina među čijim sudionicima će biti i predstavnik Prijatelja životinja. Obje spomenute udruge su još 2009. pokrenule peticiju za zabranu plastičnih vrećica, no do danas se nažalost zakonski malo toga napravilo, unatoč rastućoj osviještenosti građana i uputama iz EU.
Prošle godine stupio je na snagu Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži kojim je potvrđena obvezna naplata plastičnih vrećica u prodavaonicama slijedom i Plana o gospodarenju otpadom. Prema Pravilniku, od 1. siječnja 2019. trgovci u Hrvatskoj će morati početi naplaćivati lagane plastične vrećice. One najtanje se ostavlja u upotrebi, tek uz obavezno upozorenje „vrećice koristite štedljivo“. Za usporedbu, EU je u siječnju ove godine donijela Strategiju za borbu protiv plastike, a u svibnju predložila Direktivu o jednokratnoj plastici. Prema njima, kao članica EU, Hrvatska će morati do 2025. potrošnju plastičnih vrećica smanjiti za 10 puta u odnosu na danas. To je tek dio obaveza, a koje za cilj imaju smanjenje jednokratne plastike na svim razinama.
U državi brojnih prirodnih ljepota na koje računamo i radi turizma, cijelom stanoviništvu Hrvatske kao i nadležnima za donošenje i provedbu zakona, trebalo bi biti daleko više stalo da sami zaštitimo našu obalu, rijeke, more i kopno, jednako radi nas, životinja i budućih generacija. Nužno je smanjiti proizvodnju i uporabu plastike, a za onu koja postoji obavezno osigurati reciklažu ili neškodljivo zbrinjavanje. Zabranimo besplatne vrećice jer one skupo koštaju životinje i okoliš te predstavljaju dugotrajnu opasnost. Umjesto jednokratne i nepotrebne duple ambalaže potičimo onu dugotrajnu, putem zakona, pravilnika i „ekološkog“ poreza. Ekološka cijena proizvoda trebala bi također biti uračunata u cijenu, ovisno o šteti koju on uzrokuje u prirodi jer ju već sada skupo plaćamo mi, okoliš i životinje.
Prijatelji životinja pozivaju sve da ne čekaju zadnji trenutak da zaštitimo okoliš koji svi dijelimo. Promijenimo zakone na konkretnije, strože, ali i poticajnije, ne čekajući da nam drugi nalažu promjene na bolje koju su brojne ostale države već prepoznale.
