Podcast 01Portala

Otto Barić: Grad Zagreb ne bi trebao plaćati stadion na Maksimiru

Arhitekt Otto Barić bio je gost u podcastu 01Portala gdje je razgovarao s Marjanom Opačkom. Komentirao je rad trenutačne gradske uprave po pitanju urbanističkog razvoja Zagreba.
Otto Barić Zagreb urbanizam stadion arhitektura01 portal

Mislim da je to jedna od bolnih točaka. Jedna od prvih stvari koje smo spominjali nakon prošlih izbora bilo je da je bitno pokrenuti izradu novog GUP-a jer je važeći 20 godina star i u tih 20 godina se ništa drugo nije radilo nego ga se točkasto nadograđivalo i on je dokument koji samo služi svrsi. Nikakvu viziju ni ideju nema za daljnji razvoj. Jednostavno, ova vlast nema vizije i ova vlast nije došla s idejom da nešto bitno promijeni. Ovaj njihov prijedlog GUP-a koji su uspjeli sklepati je s brda – s dola- kaže Barić.

Objašnjava da je jedina bitna promjena je to što je onaj intenzivniji razvoj koji se događa pod nazivom urbano pravilo 2.9, to je urbana obnova, je zapravo skresan za 33 posto, za jedinu trećinu.

– Svi koji su dosad gradili na jednoj parceli tisuću kvadrata, sada mogu 660 kvadrata po tome- rekao je Barić.

Dojam je da je želja ove vlasti da zaustavlja razvoj i preokrene čak razvoj

Dodaje da se od drugih glavnih točaka, uvodi se niz, sveukupno 140 UPU-a, urbanističkih planova uređenja, koji generalno nisu loša ideja, ali za jedan UPU treba barem godinu dana da se napravi i provede i to je vrlo optimistično.

– Dakle, 140 UPU-a da radi 10 ekipa, 10 godina će ih raditi, a tu će se zaustaviti razvoj, drastično će se zaustaviti. Moj dojam je da je želja ove vlasti da zaustavlja razvoj i preokrene čak razvoj. Kaže gradonačelnik da je posadio 8.000 stabala, pa to je jedan hektar. Može se nešto malo napraviti na tome, i trebalo bi, ali to su dvije stvari koje idu paralelno, ozelenjavanje je moguće i sa sadašnjim GUP-om i s još rigidnijim GUP-om jer će samo prisiliti investitora da ne gradi plošno nego vertikalno. Sve je to već viđeno u svijetu. Nisam sretan i mislim da ako dogodilo, a nadam se da neće, još jedan mandat ove vlasti, mislim da će Zagreb jako nazadovati i da je već i sad nazadovao – dodao je Barić.

Urbanizam bi se trebao više vezati uz arhitekturu

Osvrnuo se na raspisivanje javnih natječaja za izgradnju stambenih zgrada, što je ministarstvo odbilo.

– Na bilo kojem križanju i bitnoj osi ne može se graditi bez natječaja. Zašto je ministarstvo ukinulo obvezu? Vjerojatno postoji neki razlog. Natječaji su ostali samo za visoke kuće, kuće koje su više od osam katova. Te stambenjake do osam katova to je ukinuto i to pojednostavnjuje investitorima malo posao, a s druge strane, sigurno se gubi kvaliteta. Ima tu niz stvari, morao bi se urbanizam više vezati uz arhitekturu. I u urbanizmu se može i mora kreirati vizualna kvaliteta jer mi u biti nazadujemo. Mislim da je Zagreb drastično zadnjih 30 godina, otkad je urbanizam postao tržišna kategorija, nazadovao. Tome se treba što sustavnije pristupiti – rekao je.

Zagreb je izgubio svoj šarm

Dio kritičara upozorava da je Zagreb izgubio svoj šarm jer se izgradilo dosta zgrada koje odudaraju izgledom.

– Arhitektura je umjetnost, svaka umjetnost treba izazvati emociju. Dobio sam jedan natječaj u centru grada gdje je u to vrijeme osam najjača zagrebačkih arhitekata je bilo pozvano, to je bilo prije 15-ak godina, i ja sam ga dobio s kolegama, tri autora nas je bilo. Dobili smo jer smo napravili najbolje stanove, to je ogroman objekt koji ima ogromnu parcelu i na neki način se uklopi u to gradsko tkivo. Mišljenja su dijametralno suprotna – ima ljudi koji kažu da je to fenomenalno i ima onih koji kažu da je to katastrofa – navodi Barić i naglašava da arhitektura mora izazvati emocije.

Projekt novog stadiona

Barić je često kritizirao način na koji se gradska vlast nosi s projektom novog stadiona. Naveo je koji su ključni problemi koje vidi u ovom procesu.

– Tu ima niz raznih problema. Što se Kranjčevićeve tiče, smatram urbanistički da to više nije mjesto za stadion. Možda i nisam u pravu, vidjet će se, prvi derbi Dinama i Hajduka pokazat će koliko je mikrolokacija Kranjčevićeva dobra za 5000 BBB-a i 5000 članova Torcide. Trešnjevka se previše razvila u zadnjih 30-40 godina jer sam na taj stadion dolazio još 70-ih i tad je znalo biti po 10 i 12 tisuća. Međutim, to više nije to, ni Trešnjevka nije više ta Trešnjevka, niti su navijači više ti navijači – rekao je Barić.

Daje se primjer se bahatošću može sve

Što se tiče samog stadiona, Barić sarkastično kaže kako misli da je to jedan dosta uspio projekt osim što nije vizualno uspio, osim što je sve što je napravljeno, napravljeno krivo.

– Sve procedure su izvrnute na najgori mogući način i tu Zagreb daje jako loš primjer, daje primjer da se bahatošću može sve, a naročito u našem poslu te bahatosti ne smije biti jer to znači da uvijek možeš napraviti više nego što ti je dozvoljeno i da nađeš neki način pa napraviš parcelu od 500 metara dužine i jedan metar širine pa nemaš susjeda u proceduri i takve stvari. Vjerojatno nije javno poznato da je rekonstrukcija na koju se odnosi ta rekonstrukcija zapravo na teren i teren se rekonstruira, a sve ostalo što se ruši i gradi je unutar nečega što GUP propisuje do maksimalno 500 kvadrata. Zašto 500 kvadrata? Jer su tribine otvorene i ne računaju se bruto razvijene površine. Tako da cijeli taj stadion skupa ima 3000 kvadrata – navodi Barić.

– Ja ne bih dozvolio da sam u situaciji da o tom mogu odlučivati, da se tako siluje procedura da bi došli do tog rezultata – dodao je.

Namjera ove vlasti da na neki način preuzme Dinamo i to im je uspjelo

Osvrnuo se i na maksimirski stadion.

– Tu se priča priča da se nije moglo raditi, a sve ovo što je napravljeno, tamo je utučeno stotinjak milijuna eura još od Tuđmana preko Novosela, svi su tamo nešto gradili… Na isti način na koji se radi Kranjčevićeva, kao rekonstrukcija, mogao se davni riješiti i Dinamov stadion, rekao je Barić.

Dodaje da misli da je najveći problem kod ove odluke oko stadiona jest da se Dinamo eliminirao iz te priče.

– Odjedanput se pojavila država koja kaže ‘mi ćemo dati pola’ i Grad Zagreb koji kaže ‘mi ćemo dati pola’, a Tomašević je na početku mandata rekao da nema šanse da bi jednu kunu grad dao. Tu bih se čak i složio s njim, smatram da Zagreb ne bi trebao plaćati stadion na Maksimiru. Trebalo je omogućiti Dinamu da svojim novcem i dijelom i novcima koji postoje na međunarodnom tržištu, da se taj stadion napravi i to je trebao biti sukus. Na isti način bi tako trebali svi stadioni – kaže Barić.

Smatra da nije korektno da se građane Zagreba barem ne pita jesu li spremni da se njihovim novcem daju za stadion.

– Stadion je dobio neke dodatne sadržaje, čuo sam da će se graditi i dvorana za futsal, košarku i da se možda čak aktivira ponovno ona priča oko rukometne dvorane. Stalno nešto izmišljamo toplu vodu na novo – kaže.

Nedostaje transparentnosti u Dinamu

Govoreći o planovima financiranja, Barić ističe da nema transparentnosti.

– Moram reći, igrom slučaja sam pokušao u toj demokratizaciji Dinama s jednom listom, vrlo ozbiljnom, ući u Skupštinu, ali izbori su takvi kakvi su bili. Međutim, već tada se pokazalo da je zapravo namjera ove vlasti da na neki način preuzme Dinamo i to im je uspjelo. Oni su prožvakali Zajeca, a prije ili kasnije će ga ispljunuti, ali je sve to netransparentno. Kako se netransparentno ponašaju u vođenju grada, a svi smo očekivali upravo suprotno, na isti način se ponaša i uprava Dinama. Dvojica s moje liste su sad u Nadzornom odboru, a NO se sastaje samo kad zakonski mora i nema ni t od transparentnosti – rekao je.

Da bi funkcionirao promet mora funkcionirati ZET

Velik problem u Zagrebu je promet.

– Mi smo, govorim u ime Plavog grada, Ivica Lovrić i ja smo puno o tome razgovarali i mi smo posložili jednu realnu i razumnu studiju koja pokazuje da promet u Zagrebu može funkcionirati ako funkcionira primarno javni promet, a da bi on funkcionirao, mora funkcionirati ZET, a prije toga se ljudima mora omogućiti da taj javni promet i koriste – kaže Barić.

Ističe da je najvažnije staviti ZET u funkciju u smislu da radi sa stopostotnim voznim redom, a sad radi sa 70 posto.

– Od 10 tramvaja koji ujutro trebaju izaći na Remizi izađe sedam i ljudi gube interes kad nisu sigurni hoće li stići na vrijeme pa sjedaju u auto i zagušuju promet. Paralelno s tim, Možemo podilazi biciklistima što nije loše ni krivo, ali podilazi im na krivi način tako da dodatno sputava automobilski promet koji se pojačava jer ne funkcionira javni promet i događa se kaos – kaže Barić.

Zagreb bi s europskim novcima morao financirati metro

Barić navodi da treba napraviti dvije stvari.

– Treba izgraditi 10 ili 12 podzemnih garaža, aktivirati donjogradske blokove da ti ljudi maknu aute s ceste. Zagreb bi s europskim novcima morao financirati dugoročno metro, on ne mora biti većim dijelom podzemni, može biti 50-50. Laka gradska željeznica koja može voziti djelomično po željezničkim koridorima, djelomično pod zemljom i tamo gdje ima mjesta nadzemno – rekao je.

– Jedan kilometar podzemne željeznice je oko 250 milijuna eura, to je jako puno, a jedan kilometar nadzemne 15-ak milijuna eura. Primjerice, od Kvatrića do zračne luke imamo 8 kilometara, to je 100 milijuna eura i to je savladivo i to se izgradi za dvije godine – tvrdi Barić.

Put u pakao popločan dobrim namjerama

– Zadnji put kad su se kupovali tramvaji, to je bilo u Bandićevo vrijeme, tad je došlo 120 tramvaja. Ne kupuju se tramvaju na godišnjoj razini nego svakih 10-15 godina i onda ih se kupi 20, 30 ili 40 komada, ali treba ove održavati – navodi Barić.

Dodaje da je njegov dojam da je ekipa koja je došla imala dobre namjere, ali da je put u pakao popločan dobrim namjerama.

Na pitanje koji infrastrukturni projekti, osim stadiona, zaslužuju hitnu pažnju gradske uprave, Barić odgovara: – Najvažniji dio našeg programa je Zagreb 2025. do 2050. s naglaskom što je moguće napraviti u prvom mandatu, a to je intenzivni razvoj brownfield lokacije, stare bivše industrije i nerazvijenih dijelova grada. Detektirao sam 15-ak lokacija, neke su već dugo poznate, ali ih treba razviti da se brzo privedu svrsi – rekao je.

Barić navodi da to može biti kvantni skok za Zagreb i da bi tako bio ugodan za život.

Grad Zagreb
Intervju