NUTRICIONIZAM: Kajzerica definitivno ne potječe iz prisavskog zagrebačkog kvarta, ali je možda kraljevskog podrijetla!
Kajzerica je okruglo pecivo od bijeloga brašna s četverokrakim zarezanim ukrasom. Nije do kraja istraženo potječe li ona iz istoimenog zagrebačkog kvarta, ali uvažena hrvatska jezikoslovla dr. Nives Opačić, u jednom svom tekstu suvremeno je ustvrdila da je to popularno zagrebačko pecivo “imenom adoptirala okrunjenu glavu, kajzera, njem. Kaiser = car”. Je li ta carska žemlja (Kaisersemmel) bila caru (kojem?) omiljeno jelo? Uz svekolike dvorske kulinarske delicije — teško. No nešto je ipak povezuje s carem (bilo kojim). Ime je dobila po četvrtastom zareznom ukrasu u obliku križa na vrhu koji podsjeća na carsku krunu, zaključuje Opačićka.
U gastronomskom smislu složili bi se s uvaženom jezikoslovkom, jer kajzericu pod različitim nazivima, uglavnom regionalizmima poput izraza šlapica, konfekt, pogačica, potica, kolo, loparka hlepčić, poznaju i mnoge druge regije. Ipak, vrijedi napomenutu da hrskava kajzerica ručno umiješana od bijelog brašna i dalje je najomiljenija, bilo za doručak, međuobrok ili večeru. Ovo slavno pecivo koje je neodvojivo od kulturne povijesti Beča i njegovih kavana, pa njezino podrijetlo treba tu tražiti.
KAJZERICA
Hranjive vrijednosti u 100 g: |
|
---|---|
energija | 1.119 kJ ili 281 kcal |
standardna težina | 60 g |
masti | 2,4 g |
zasićene masne kiseline | 1,0 g |
ugljkohidrati | 48,0 g |
šećeri | 3,0 g |
bjelančevine | 10,7 g |
sol | 0,99 g |
Prednosti i mane:
S nutricionističkog aspekta kajzerica i nije tako loš izbor. Ako već birate, odaberite integralnu sa sjemenkama, jer uz manji udio kalorija s njome dobivate i vrlo zdrave i za organizam jako značajne nutrijente koje sadrže sjemenke lana, sezama, kima ili maka, čime se standardna peciva dorađuju.