Nova pravila za umirovljenike: Uvodi se 13 mirovina i rast primanja za sve umirovljenike!

Godišnji dodatak isplaćivat će se svim umirovljenicima neovisno o visini primanja, a iznos će se određivati množenjem godina staža s vrijednošću dodatka koju će Vlada utvrđivati do 31. listopada svake godine. Predstavnici umirovljenika traže da se ta vrijednost veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja trenutno iznosi 13,57 eura.

Isplatu dodatka u prosincu provodit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ističe kako će ova mjera povećati ukupna primanja i pridonijeti većoj socijalnoj pravednosti.

Ministar Marin Piletić podsjetio je da je ideja godišnjeg dodatka proizašla iz dosadašnjih 11 jednokratnih isplata pomoći vrijednih 773,5 milijuna eura. Piletić je naglasio i da je prosječna neto mirovina od 2015. do danas porasla za gotovo 82 posto, s 354 na 642 eura, zahvaljujući i dosadašnjim izmjenama ZOMO-a.

Nova pravila za usklađivanje i rast mirovina

Uz godišnji dodatak, predlaže se i izmjena formule za usklađivanje mirovina – omjer rasta plaća i cijena mijenja se sa 70:30 na 85:15 u korist bržeg rasta primanja. Novi model vrijedit će već od usklađenja 1. srpnja.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Planirano je povećanje mirovinskog faktora za izračun invalidskih mirovina, što će od 2026. podići iznose za oko 10 posto, odnosno 74 eura u prosjeku za 218.000 korisnika.

Predloženo je i ukidanje penalizacije za umirovljenike koji s 70 godina ostvare pravo na starosnu mirovinu, što će povećati iznose za 57 eura za oko 127.000 korisnika. Redefinirat će se i bonifikacija za kasnije umirovljenje kako bi se potaknuo dulji ostanak u svijetu rada, što će donijeti prosječno povećanje od 40 eura.

Najniža mirovina također raste – sa 103 na 106 posto AVM-a, odnosno oko 12 eura više za 319.000 korisnika.

Rad umirovljenika i poticanje ravnopravnosti

Širi se i krug umirovljenika koji mogu raditi: nakon 65. godine omogućit će im se rad u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine, uključujući sada i obrtnike i samostalne profesionalce.

U cilju smanjenja rodnih razlika, majke će za svako dijete ostvarivati 12 mjeseci dodatnog staža (dosad šest mjeseci), a ista prava predviđena su i za očeve koji koriste većinu rodiljnog dopusta.

Održivost sustava i izazovi

Unatoč negativnim demografskim trendovima i predviđenom padu stanovništva za 22 posto do 2070., analiza Ministarstva pokazuje da je mirovinski sustav dugoročno održiv uz postojeću dobnu granicu za umirovljenje. No, prosječna mirovina i dalje je niža u odnosu na druge zemlje EU-a, što se djelomično pripisuje kratkom prosječnom stažu od oko 31 godine.

Povećanje adekvatnosti mirovina ostaje jedan od najvećih izazova sustava, zaključuje Ministarstvo, prenosi Danas.hr.