Nitko ne želi u državnu službu

Sigurnost radnog mjesta u državnoj administraciji izgubila je na atraktivnosti u situaciji manjka radnika, piše Jutarnji list, navodeći da ministarstva ne mogu naći zaposlenike ni za mjesta s početnom plaćom 8000 kuna.

Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je natječaj 25. svibnja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalista za pravosudni informacijski sustav, s početnom plaćom od oko 8000 kuna. Nitko im se nije javio.

Tražili su i voditelja Službe za međunarodnu suradnju i izradu i unaprjeđenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća ovdje je oko 9000 kuna neto.

Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu naći domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelijevaju i na državnu službu.

Nekada je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kada je privatni sektor bio primoran otpuštati radnike, a danas, kada je situacija takva da radnika nedostaje svagdje, nitko ne želi raditi za državu gdje su prosječne plaće relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopće mogli napredovati.

Početna plaća administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5000 kuna, a stručni suradnici zarađuju oko 6000 kuna. Sustav plaća uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plaća razlikuje, ovisno o tome je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi.

Tako da i kvalitetniji kadar često ne može biti nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili bježe u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu k privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.

U Hrvatskoj je broj zaposlenika u javnom i državnom sektoru golem, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici i namještenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih.

U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenika smanjen je za 324, pa je krajem ožujka bilo zaposleno 16.435 osoba. Procjene su da će velik broj administrativnog osoblja otići u mirovinu u narednom razdoblju.

Zato su neki ministri prisiljeni “otimati” dobre radnike svojim kolegama premještajima iz službe, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.