Nevrijeme ogolilo probleme u Zagrebu: Oporba tvrdi da gradu prijete prometni slom i nova kriza sa smećem

Posljedice snažnog nevremena koje je pogodilo Zagreb i dalje se zbrajaju, a oporbeni političari upozoravaju da je oluja samo ogolila dugogodišnje slabosti gradskog sustava. Zastupnica u Gradskoj skupštini Milka Rimac Bilušić i vijećnik Gradske četvrti Črnomerec Vedran Jerković ocijenili su da su gradske i državne službe dobro reagirale na terenu, ali da su ozbiljni problemi vidljivi u stanju infrastrukture, organizaciji civilne zaštite, prometnom planiranju i gospodarenju otpadom.

Zagreb se još oporavlja od posljedica snažnog nevremena, a istodobno ulazi u razdoblje velikih prometnih zahvata i sve jačeg pritiska na komunalni sustav. U razgovoru za emisiju Zoom, zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Milka Rimac Bilušić iz Drito i vijećnik u Gradskoj četvrti Črnomerec Vedran Jerković iz Fokusa upozorili su da je oluja otvorila niz pitanja o stvarnoj spremnosti grada na izvanredne situacije.

Grad će se od svega toga još dugo oporavljati

Rimac Bilušić istaknula je da je nevrijeme ostavilo ozbiljne posljedice na gradsku infrastrukturu, od škola i vrtića do sportskih objekata i groblja Mirogoj.

– Danas zbrajamo 131 vrtić i školu koje su stradale, a neke škole su ozbiljnije oštećene. Vidjeli smo i da je oštećen krov Cibone, dok je na Mirogoju srušeno 200 stabala. Grad će se od svega toga još dugo oporavljati – rekla je.

Dodala je kako treba razlikovati dvije razine problema. Prva je reakcija službi, koju smatra uspješnom, a druga stanje infrastrukture koje, kako tvrdi, proizlazi iz godina neulaganja i zanemarivanja.

– Svi su odmah izašli na teren i već tijekom samog nevremena krenulo se sa sanacijom palog drveća i drugih posljedica. No drugo je pitanje stanje infrastrukture, a ono je rezultat sustavnog neulaganja – poručila je.

Posebno se osvrnula na stanje sportskih objekata, navodeći da je slučaj Cibone najbolji primjer višegodišnjeg zapuštanja.

– U trenutku kada je Cibona trebala početi svoj novi život, ostala je bez krova svoje kuće. To neće pogoditi samo Cibonu, nego i druge zagrebačke klubove koji će sada morati tražiti novi prostor za treninge i utakmice. Istodobno, Dom sportova još nije gotov – upozorila je.

Jerković je, s druge strane, naglasio da su upravo gradski i državni objekti pokazali najveću ranjivost, dok je dobar dio privatne imovine prošao s manje posljedica.

– Posljedice pokazuju kako se troši novac poreznih obveznika i koliko je problematična nebriga o javnoj imovini. Zagreb s gotovo tri milijarde eura proračuna ne bi si smio dopustiti da mu strada toliki broj škola, vrtića i drugih objekata – rekao je.

Civilna zaštita pod povećalom

Jedna od tema bila je i uloga civilne zaštite. Rimac Bilušić tvrdi da gradski sustav civilne zaštite nije pokazao razinu funkcionalnosti kakvu građani očekuju u kriznim situacijama.

– Vatrogasci su jasno komunicirali broj intervencija, ali nismo dobili jasne pokazatelje što je radila civilna zaštita Grada Zagreba. Sustav je aktiviran, ali u pojedinim gradskim četvrtima nije došlo do aktivacije, iako postoje ljudi koji su mogli pomoći u jednostavnijim poslovima raščišćavanja i organizacije – rekla je.

Najavila je da će jedna od inicijativa na sljedećoj sjednici Gradske skupštine biti upravo preispitivanje sustava civilne zaštite u Zagrebu.

Jerković je dodao da problem nije u manjku volje građana, nego u nedostatku osnovne opreme i organizacije na terenu.

– Ljudi žele pomoći, ali u pojedinim gradskim četvrtima nema ni kaciga ni rukavica, nema osnovnih sredstava za rad. To nije pitanje ljudi koji se žele uključiti, nego pitanje za gradsku vlast – rekao je.

Veliki radovi bez jasnog plana

Sugovornici su upozorili i na novi val radova koji bi, po njihovoj ocjeni, mogao dodatno opteretiti već preopterećen prometni sustav Zagreba. Povod za to bili su i početak radova na Branimirovoj te brojni infrastrukturni zahvati koji se najavljuju diljem grada.

Jerković smatra da aktualna vlast ne razumije posljedice paralelnog otvaranja više velikih gradilišta.

– Oni jednostavno ne razumiju da ako otvorite četiri kopanja istodobno, stvarate kolaps u gradu Zagrebu. Operativno i mentalno nisu na razini da mogu upravljati sustavom ovako velikim kao što je Zagreb – rekao je.

Rimac Bilušić ocijenila je da sada na naplatu dolaze godine odgađanja ulaganja u prometnu infrastrukturu.

– Kada dugo godina ne radite ništa, onda vam se odjednom nakupi jako puno toga što treba napraviti. Problem je što sve ide stihijski, bez jasnog plana i vizije. Trebalo bi postojati petogodišnje planiranje, razrađeno po godinama i sezonama, a toga nema – rekla je.

Kao primjer navela je loše stanje tramvajskih pruga i prometnica, ističući da vožnja kroz grad često pokazuje koliko je infrastruktura zapuštena.

– Nekad se zapitam je li itko iz gradske vlasti prošao preko pojedinih križanja autom, primjerice kod Hajnslove i Vukovarske, bez bojazni da će oštetiti vlastito vozilo – poručila je.

Kritike na račun Sarajevske i sportskih projekata

Jerković je upozorio i na problem projekta Sarajevske ceste, tvrdeći da pojedini dijelovi još uvijek nemaju potrebnu dokumentaciju.

– Ako govorimo o dijelu gdje je trebalo biti okretište tramvaja, taj dio još uvijek nema lokacijsku dozvolu. Sve je trebalo biti završeno u zadnjem kvartalu 2026. godine, prema ranijim izjavama, a sada vidimo da projekt stoji – rekao je.

U raspravi se otvorilo i pitanje uređenja stadiona u Kranjčevićevoj i Maksimiru, uz primjedbu da za takve projekte nema ozbiljnog prometnog plana.

Rimac Bilušić poručila je da se građani ne mogu zadovoljiti s dva kilometra nove tramvajske pruge ako ostatak mreže ostaje zapušten i spor.

– Tramvaji voze malo više nego dvostruko brže od ljudskog hoda. Kako onda očekivati da će ljudi izaći iz automobila i prijeći na javni prijevoz, ako sustav nije siguran, pouzdan i brz – rekla je.

Plan gospodarenja otpadom bez odgovora na ključna pitanja

Velik dio razgovora bio je posvećen i Planu gospodarenja otpadom, za koji su sugovornici ustvrdili da ne daje odgovor na ono najvažnije – što Zagreb planira učiniti u idućim godinama, posebno uoči zatvaranja Jakuševca.

Rimac Bilušić rekla je da dokument više nalikuje izvješću nego stvarnom planu.

– Dobar dio sadržaja odnosi se na ono što je već odrađeno u prošlom razdoblju. To nije planiranje, nego reaktivno upravljanje. Imate, primjerice, više stranica o edukaciji građana, ali vrlo malo konkretnog plana za budućnost – rekla je.

Posebno je upozorila na izjavu iznesenu na predstavljanju plana da alternativa ne postoji.

– Rečeno je jasno i glasno da opcije B nema. To znači da ako se plan ne realizira, Zagreb nema rezervni scenarij za otpad – istaknula je.

Jerković je bio još izravniji.

– Čak i da od ovog trenutka sve ide idealno, bez prepreka, za realizaciju ključnih projekata treba najmanje tri do četiri godine. A Jakuševec se zatvara za dvije. To je ozbiljan problem – rekao je.

Oporba tvrdi i da sustav plavih vrećica pokazuje znakove posustajanja. Rimac Bilušić navela je kako podaci iz izvješća o radu Čistoće pokazuju rast količine miješanog komunalnog otpada i pad količine biootpada i stakla, što po njezinoj ocjeni znači da građani manje razdvajaju nego ranije.

– Već sada postoje jasne naznake da taj sustav zakazuje. Empirijski se vidi i na terenu da sve manji broj građana koristi plave vrećice i uredno razdvaja otpad – rekla je.

Bez energane nema zatvaranja sustava

U raspravi je otvorena i tema energane, za koju su sugovornici ustvrdili da je nužan dio svakog ozbiljnog sustava gospodarenja otpadom, ali i da Zagreb s njezinom realizacijom kasni.

– Ne možete danas ozbiljno upravljati otpadom bez energane. Skandinavske zemlje, koje se često navode kao primjer, imaju uređen sustav reciklaže i odvajanja, ali na kraju tog sustava imaju i energanu – rekao je Jerković.

Dodao je i da je Zagreb, po njegovu mišljenju, propustio raniju priliku za razvoj osnovne infrastrukture za gospodarenje otpadom, uključujući sortirnicu.

Rimac Bilušić upozorila je da problem nije samo u planovima na papiru, nego i u roku njihove provedbe.

– Upitno je čak i ako se sve formalno pokrene, može li se to realizirati u rokovima koji se spominju. Razgovaramo s ljudima iz struke i nitko ne vjeruje da će sve biti gotovo na vrijeme – rekla je.