Nakon pada stropa na Dolcu: Vlaga, žbuka i neizvjesnost – prodavači tvrde da se tržnica raspada
Neva Zganec/PIXSELL Površinski komad stropa koji se srušio u hali tržnice Dolac otkrio je dublji problem zapuštenosti najpoznatije zagrebačke tržnice – zakupci upozoravaju na vlagu, otpadajuću žbuku i godine bez ulaganja.
Nakon što je u hali tržnice Dolac pao komad stropa, dio prodajnog prostora zatvoren je za javnost, no incident je otvorio i pitanje stanja cijele tržnice. Prodavači koji godinama rade na Dolcu tvrde da problem nije od jučer – vlaga nadire sa svih strana, žbuka otpada, a prostor, kažu, propada pred očima.
– Godinama govorimo da prokišnjava, da se zidovi ljušte, da nije sigurno. Tek kad je pao komad stropa, reagiralo se – govori jedan od dugogodišnjih zakupaca koji ističe kako se tržnica „održava samo kozmetički“.
Prema podacima Tržnica Zagreb, posljednji veći radovi na održavanju Dolca obavljeni su još 2015. godine. Nakon zagrebačkog potresa tržnica je dobila zelenu naljepnicu, što znači da je konstrukcijski sigurna, no brojna manja oštećenja i vlagom zahvaćeni dijelovi hale ostali su bez sustavne sanacije.
Prodaja preseljena na Europski trg
Zbog pada dijela stropa, prodaja iz zatvorenog dijela privremeno je preseljena na Europski trg, no među prodavačima kruže neslužbene informacije da će ta selidba potrajati. Pojedini zakupci tvrde kako im nije jasno koliko će dugo biti bez svog prostora i tko će snositi troškove gubitka prometa.
Najveći problem, prema njihovim riječima, imaju mesari koji ovise o hladnom prostoru i instalacijama koje se ne mogu jednostavno preseliti. – Nama treba frižider, voda, struja, to nije štand s povrćem da se samo prebaci. Ne znamo što će biti – kaže jedan od njih.
Iz Tržnica Zagreb poručuju da je u tijeku detaljan pregled konstrukcije te da će se o daljnjim koracima odlučiti nakon što stigne stručno mišljenje. U proračunu Grada Zagreba sredstva za temeljitu obnovu Dolca planirana su za 2026. godinu, no sve su glasniji zahtjevi prodavača da se ulaganja ubrzaju.
Najpoznatija zagrebačka tržnica, simbol svakodnevnog života u središtu grada, tako ponovno otvara staro pitanje – koliko se zapravo ulaže u gradske objekte koje koriste tisuće građana, a koji već godinama pokazuju znakove ozbiljnog trošenja.
