NA DANAŠNJI DAN: Vespucci, Augustinčić i Mandela

1497. – Amerigo Vespucci krenuo na prvo putovanje u Novi svijet

Amerigo Vespucci, talijanski moreplovac, 10. svibnja 1497. godine krenuo je na prvo putovanje u Novi svijet koji će kasnije dobiti njegovo ime. On je, za razliku od Kolumba, bio uvjeren da je zbilja otkrio Novi svijet. Zahvaljujući kartografima koji su zanemarili Kolumba, novi kontinent dobio je po njemu ime – Amerika. Vespucci je nakon prvog kretao na još dva ili tri putovanja.

Sljedeće se odigralo 1499. ili 1500. godine, kada je namjeravao oploviti južni kraj Afrike i doći do Indijskog oceana. No, umjesto toga, Vespucci je otkrio ušće rijeke Amazone. Treće putovanje dovelo ga je do obala Brazila, a plovio je duž obale Južne Amerike do današnjeg Rio se Janeira. O njegovu posljednjem putovanju malo se zna, ako ga je uopće i bilo.

1857. – Izbio Indijski ustanak protiv britanske vlasti

10. svibnja 1857. izbio je Indijski ustanak protiv britanske vlasti, koji je nakon godinu dana ratovanja ugušen u krvi. Ustanak je započeo u East India Companyju, odakle se širio dalje. Vođe pobune, poput Rani Lakshmibai, postali su narodni heroji tijekom nacionalističkog pokreta u Indiji pola stoljeća nakon ustanka. Ustanak je doveo do raspuštanja East India Company 1858. godine i prisilio je Britance da reorganiziraju vojsku, financijski sustav i administraciju u Indiji. Ustanak je ugušen u krvi, a Indija je od tada bila pod direktnom vlašću britanske krune.

1862. – Dovršena transkontinentalna pruga koja je povezala istočnu i zapadnu obalu SAD-a

Gradnja transkontinentalne željeznice, do tada najambiciozniji projekt SAD-a, započela je 1862. godine. Za 1800 milja tračnica izdvojeno je 136 milijuna dolara, što je bilo dvostruko više od tadašnjeg saveznog proračuna, a posao su obavljale dvije tvrtke – Union Pacific sa istoka i Central Pacific sa zapada. 10. svibnja 1869. godine dva kraja transkontinentalne željeznice, istočni i zapadni, spojena su na mjestu Promontory Summit, u saveznoj državi Utah.

1908. – Prvi put obilježen Majčin dan

Majčin dan prvi se put obilježio 10. svibnja 1908. godine u američkom Graftonu u Zapadnoj Virginiji, kada je Anna Jarvis održala memorijal za svoju majku. Nakon toga, Jarvis je započela kampanju ne bi li Majčin dan učinila prepoznatljivim praznikom u SAD-u. Njezin praznik vrlo brzo je prihvaćen i u drugim zemljama i danas se slavi diljem svijeta. Moderni Majčin dan većinom se slavi u svibnju.

1979. – Umro Antun Augustinčić, hrvatski kipar

10. svibnja 1979. godine u Zagrebu je umro Antun Augustinčić, hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik. Augustinčić je jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, svjetski poznat po spomenicima izvedenima širom svijeta, poput Rudara iz Ženeve (ispred zgrade Međunarodnog ureda rada), Vjesnica mira – ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku, Spomenika žrtvama fašizma u Adis Abebi te Spomenika seljačkoj buni u Stubici. Njegovi posljednji ostatci pohranjeni su u podnožju skulpture Nošenje ranjenika ispred Galerije u rodnom Klanjcu.

Kao povijesna anegdota navodi se da je Augustinčić, pod okriljem i uz blagoslov Partije za vrijeme NDH, izradio i odlio brončani portret hrvatskog diktatora Ante Pavelića. Par godina poslje, kad je Tito osvojio vlast sačinio je i njegova portret. O tim bistama su kružile mnoge priče, a najzgodnija je ona koja govori kako je Josip Broz Tito na otkrivanju spomenika u Kumrovcu, puno poslje rata, u povjerenju autoru kazao: „Dobro je, Tonček, ali čini mi se da ti je Pavelić bolje uspio!”

1994. – Nelson Mandela postao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike

10. svibnja 1994. bio je povijesni dan za Južnoafričku Republiku. Toga je dana Nelson Mandela inauguriran za prvog crnog predsjednika te zemlje, izabranog na demokratskim izborima. Prije nego je izabran za predsjednika, Mandela je bio aktivist protiv apartheida i vođa Umkhonta we Sizwe, frakcije Afričkog nacionalnog kongresa. Osuđen je za sabotažu, kao i za druge zločine, zbog čega je 27 godina proveo u zatvoru.

Nakon puštanja na slobodu, 1990. podržava pomirenje i pomaže u tranziciji prema multi-rasnoj demokraciji u zemlji. Od ukidanja apartheida, mnogi su hvalili Mandelu, čak i njegovi bivši protivnici. Tijekom četiri desetljeća primio je više od 250 nagrada, uključujući i Nobelovu nagradu za mir 1993. godine.

2009. UN je proglasio njegov rođendan, 18. srpnja, ‘Mandelinim danom’, kako bi obilježio njegov veliki doprinos slobodi. Nelson Mandela umro je 5. prosinca 2013. godine.