NA DANAŠNJI DAN: Prvi hrvatski višestranački Sabor, Vladimir Nazor, hrvatska kuna

Utemeljenje Hrvatskog Sabora – ostvarenje hrvatske državnosti
2020-05-30-DNDD

30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi demokratski izabrani hrvatski Sabor. Konačno, poslije dugo vremena i raznolikih režima, koji su svojom prisilom ili duhovnom obmanom tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome, da djeluju na crti vlastitih interesa, a ne unutar nametnutog zajedništva, nazivalo se ono Ugarskom, Austrijom, Kraljevskom ili socijalističkom Jugoslavijom.

Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. godine.

Temeljem Ustava iz iste godine Sabor Republike Hrvatske (kako je prvotno bio naziv za Hrvatski sabor, uveden još amandmanima na Ustav SR Hrvatske 1990. godine) imao je dva doma: Zastupnički dom i Županijski dom. Sabor je još do 1992. zadržao sustav od prije definirana tri vijeća, a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljena svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine.

Sabor je do danas mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje Hrvatski državni sabor (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme NDH), a 2000. Hrvatski sabor. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman. Tada bivši “Zastupnički dom” postaje jednostavno “Hrvatski sabor”.

Uvedena Hrvatska kuna kao nacionalna valuta

30. svibnja 1994. godine uvedena je hrvatska kuna. Zamijenila je privremeni novac, zapravo novčani bon, hrvatski dinar koji je bio uveden 23. prosinca 1990. godine i kojim se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od već bivše federativne Jugoslavije. Za razliku od dinara, koji će ostati zapamćen i po 30 i više postotnim smanjivanjima vrijednosti na mjesec te stabilizacijskom programu ujesen 1993. godine, nakon kojega je učvršćen i s dobrim temeljima dočekao pravi novac, kuna se iskazala kao jedna od najstabilinijih valuta u Europi.

Vladimir Nazor – prvi posljeratni predsjednik Sabora

Vladimir Nadzor, hrvatski književnik rođen u Postirima na Braču, 30. svibnja 1876. Studij je završio u Grazu 1902, radio je kao srednjoškolski profesor u Zadru, u istarskim mjestima, Zagrebu i kao upravitelj dječjega doma u Crikvenici. Od 1931. živio je u Zagrebu, gdje je 1933. umirovljen. Kad je izbio rat, zajedno s Ivanom Goranu Kovačićem prebjegao je 1942. na teritorij pod nadzorom partizanskih jedinica. Nakon rata postao je predsjednik Prezidija Sabora SR Hrvatske.

 

Aleksej Leonov – prva svemirska šetnja

Leonov je bio jedan od 20 pilota izabranih u prvoj grupi astronauta 1960. Levov je proveo oko 18 mjeseci na treninzima za misiju kretanja po beztežinskom prostoru. Trebalo je da napravi šetnju u misiji Vostok 11 ali iako je ova misija otkazana historijski događaj se desio na letu Voshod 2. Izvan svemirske letjelice je bio 12 minuta. Na kraju ove šetnje njegovo odijelo se toliko napuhalo pod uticajem vakuuma da nije mogao ući u zračnu komoru. Da bi dozvolio pritisku da izađe malo je otpustio ventile i jedva je uspio vratit se u kapsulu.

Godina 1968 je odabran za zapovjednika Sojuz leta koji je otkazan jer su Amerikanci već izveli to u misiji Apollo 8. Također je trebao biti i prvi Rus koji je sletio na mjesec, ali je i ova misija otkazana. Leonov je trebao biti i komandir nesretne Sojuz 11 misije, ali njegova posada je zamijenjena.

Ipak Leonovo drugo putovanje u svemir je bilo jednako značajno kao i prvo. Zapovijedao je Sovjetskim dijelom misije Apollo-Sojuz, Sojuz 19, prvog zajedničkog projekta SSSRa i SADa.

Hrvatska
Vremeplov
Zanimljivosti