NA DANAŠNJI DAN: Pravni fakultet u Zagrebu, Antun Karlo Bakotić, Felix Mendelssohn, Gustav Schwab, Opera Nikola Šubić Zrinski, Dragutin Tadijanović, Siniša Glavašević, UNESCO
Započeo s radom Pravni fakultet u Zagrebu – 1776.
Nakon raspuštanja isusovačkog reda habsburška kraljica Marija Terezija oduzela je opsežne reforme u sustavu obrazovanja. Dekretom iz 1776. godine osnovala Kraljevsku akademiju znanosti kao najvišu školsku ustanovu na području Hrvatske. Akademija je obuhvaćala tri fakulteta: Filozofski, Teološki i Pravni (Facultas iuridica). U Pravni fakultet uključen je i dotadašnji političko-kameralni studij za obrazovanje hrvatskih upravnih činovnika.
Antun Karlo Bakotić, fizičar – 1831.
Bakotić, Antun Karlo, hrvatski fizičar, pedagog i književnik (Kaštel Gomilica, 4. XI. 1831 – Zadar, 13. I. 1887). Studirao matematiku i fiziku u Veneciji i Beču. Bio je profesor hrvatske gimnazije u Rijeci, ravnatelj niže realke u Šibeniku, zatim Velike gimnazije u Splitu te nadzornik osnovnih škola. Među prvima objavljivao prirodoznanstvene knjige na hrvatskom jeziku. Pisao popularno-stručne rasprave o vinarstvu, elektricitetu, magnetizmu i astronomiji, surađivao na Šulekovu Hrvatsko-njemačko-talijanskom rječniku znanstvenog nazivlja. Jedan od prvaka narodnoga preporoda u južnoj Hrvatskoj, zaslužan za uvođenje hrvatskog jezika u škole, kao i za pokretanje Narodnog lista. Objavio knjigu Vinarstvo (1867), a posmrtno mu je objavljen roman Raja (1890), koji tematizira progone i patnju kršćana u Bosni.
Felix Mendelssohn, kompozitor – 1809.
Felix Mendelson
Felix Mendelssohn Bartholdy (Hamburg, 3. veljače 1809. – Leipzig, 4. studenog 1847.), njemački skladatelj
S devet godina debitirao je kao pijanist, a sa 17 napisao svoje majstorsko djelo uvertiru “San ljetne noći”.Kao skladatelj postao je slavan u Engleskoj, gdje je više puta gostovao dirigirajući vlastita djela i koncertrirajući na orguljama. Od 1835. glavni je dirigent koncerta “Gewandhaus” u Leipzigu. Tu osniva 1843. konzervatorij, a Leipzig podiže u red glavnih europskih glazbenih središta. Skladao je pet simfonija, razne koncerte, scensku glazbu, oratorije, kantate i solo pjesme.
Gustav Schwab, njemački književnik – 1850.
Gustav Benjamin Schwab (Stuttgart, 19. lipnja 1792. – Stuttgart, 4. studenog 1850.) bio je njemački književnik, izdavač i pastor, autor brojnih pjesama, putopisa i književnopovijesnih spisa.
Najpoznatije mu je djelo “Najljepše priče klasične starine”, trodijelna zbirka pripovijetki zasnovanih na antičkim pričama, mitovima i legendama. Djelo je prevedeno na brojne strane jezike, a u njemačkim je školama ušlo u obveznu lektiru i postalo najpopularniji izvor priča iz antičkih vremena. Privuklo je pažnju i interes čitatelja zbog životopisnosti i maštovitosti Schwabova pričanja, ali i zbog njegove autentičnosti koja je usprkos autorskoj obradi mitološke građe ostala sačuvana. Također je priredio zbirku izvornih njemačkih narodnih priča i izreka.
Opera Nikola Šubić Zrinski – 1876.
Praizvedba opere Nikola Šubić Zrinjski 1876. godine Ivana pl. Zajca, osnivača i organizatora zagrebačkoga opernog kazališta, bila je višestruko važan kulturološki događaj, između ostaloga i zato što je označila rođenje još jedne umjetničke grane unutar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu – Baleta.
Tematizirajući posljednje sigetske dane hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinskog i njegovu junačku pogibiju, djelo je već na praizvedbi doživjelo nezapamćen uspjeh, zadržavši do danas počasno mjesto na hrvatskoj opernoj sceni. Najveći ushit izazvala je potresna zakletva sigetskih junaka i finale U boj, u boj, koji je kao zborska pjesma skladan deset godina prije same opere. Veliku popularnost djelo može zahvaliti portretiranju stvarnog junaka hrvatske povijesti, koji je u teškim uvjetima turske najezde spasio Slavoniju od potpuna porobljavanja. Iako nije uspio spriječiti Turke u osvajanju nekih gradova, Zrinski je hrabro poginuo braneći Siget.
Osim iznimno domoljubna ozračja koje prevladava u operi, bitna karakteristika Zajčeva rukopisa vidljiva je i u diferenciranu prikazu dvaju suprotnih svjetova, od kojih svaki nosi svoja obilježja. Pomno profilirajući likove junaka Zrinskoga i sultana Sulejmana prema povijesnim činjenicama, Zajc je kao antipode stvorio značajne ženske likove hrvatske operne literature, Evu i Jelenu, namijenivši im vrlo važnu dramaturšku i glazbenu zadaću.
Dragutin Tadijanović, hrvatski književnik – 1905.
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju, kod Slavonskog Broda, kao najstariji sin zemljoradnika Mirka Tadijanovića i Mande. Prvu pjesmu (Tužna jesen) objavio je u đačkoj ‘Omladini’ 1922. pod pseudonimom Margan Tadeon, a pod svojim imenom počinje objavljivati 1930. u ‘Književniku’ i ‘Hrvatskoj reviji’.
Objavio je oko 500 pjesama u dvadesetak zbirki, a priredio je i nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela. Nije se priklonio niti jednoj književnoj struji svoga vremena, već se jednostavnim govorom opredijelio za intimne i zavičajne teme. Umro je 27. lipnja 2007. godine, u 102. godini života.
Konvencija o UNESCO-u – 1945.
UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu koja promovira suradnju među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapređenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Siniša Glavašević, hrvatski književnik i novinar – 1960.
Siniša Glavašević
Siniša Glavašević završio je osnovnu i srednju školu u rodnom gradu Vukovaru, a u Sarajevu studij komparativne književnosti i bibliotekarstva. Za vrijeme Domovinskog rata je bio urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni izvjestitelj. Po padu Vukovara, odveden je 19. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice i od tada mu se izgubio trag. Ekshumiran je iz masovne grobnice Ovčara i identificiran, tako da se pretpostavlja da je ubijen i pokopan na Ovčari istoga dana kada je odveden, 19. studenoga 1991. godine. Matica hrvatska u Zagrebu posmrtno mu je 1992. godine izdala zbirku ‘Priče iz Vukovara’, sastavljenu od toplih priča o temeljnim ljudskim vrijednostima koje je Siniša čitao slušateljima radija opkoljenoga grada. Bio je pisac proze, knjižničar, novinar, ratni izvjestitielj.
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr
