NA DANAŠNJI DAN: Pedro Calderón de la Barca, Robert Koch, Josip Broz, Raymond Carver, Robert Ludlum, Star Wars, Krešo Ćosić, Svjetski dan sporta

Pedro Calderon de la Barca, španjolski pisac – 1681.

Pedro Calderón de la Barca

Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. siječnja 1600. – Madrid, 25. svibnja 1681.), najveći dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti.

U mladosti se odlučio za vojničku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovački đak i svjedok propadanja španjolske moći, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknađuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom.

Njegove ˝Komedije˝ mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragične. Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrađuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.

Dan mladosti, ‘rođen’ Josip Broz Tito – 1892.

Josip Broz Tito

U Kumrovcu, u Hrvatskom zagorju, 7. svibnja 1892. godine rođen je Josip Broz Tito, dugogodišnji jugoslavenski predsjednik i partizanski vođa. Umro je u ljubljanskoj bolnici 4. svibnja 1980. 25. svibnja odabrao je kao svoj ‘drugi’ rođendan.

U raznim su se dokumentima pojavljivali razni datumi rođenja, pa se u jednom dokumentu iz vremena kada je služio austrijsku vojsku navodi kao datum rođenja 25. svibnja 1892. Taj se datum već za vrijeme rata počeo slaviti kao Titov rođendan, pa je i Hitler naredio desant na Drvar na taj dan 1944. godine. Poslije rata, nastavilo se na taj dan slaviti Titov rođendan i tzv. Dan mladosti.Dan mladosti je bila priredba i sastavni dio kulta ličnosti u čast Josipa Broza Tita u SFR Jugoslaviji.

“Štafeta mladosti” je palica koja je išla kroz cijelu SFRJ, te svakog 25. svibnja dodjeljivana predsjedniku Josipu Brozu Titu. Taj datum proglašen je njegovim rođendanom (nakon što Tito “preživljava” Desant na Drvar), premda je Tito rođen 7. svibnja. Štafeta mladosti uvedena je 1945. godine, a na Titovu inicijativu, 1957. događaj je proglašen “Danom mladosti”. Do Titove smrti 1980., štafeta mu se osobno dodjeljivala na stadionu JNA u Beogradu. Poslije njegove smrti, štafeta se predavala predsjedniku Socijalističkog saveza omladine Jugoslavije.

Robert Koch, bakteriolog – 1910.

Robert Koch (Clausthal, 11. prosinca 1843. – Baden-Baden, 25. svibnja 1910.), njemački bakteriolog.

Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja – mikrobiologije. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije.

Robert Koch

Godine 1882. u Fiziološkom društvu u Berlinu, Koch je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća.

Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom.

Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je postupke bojanja bakterijskih stanica.

Robert Ludlum, pisac – 1927.

Robert Ludlum (25. svibnja, 1927. New York City – 12. ožujka 2001., Naples, Florida) bio je američki autor 25 trilera. Postoji više od 290 milijuna primjeraka njegovih tiskanih knjiga, a prevedene su na 32 jezika. Ludlum je objavljivao knjige i pod pseudonimom Jonathan Ryder i Michael Shepherd.

Robert Ludlum

Na osnovu mnogih Ludlumovih romana snimljeni su u filmovi i mini-serije, uključujući Ostermanov vikend, Holcroftovu pogodbu, Straža Apokalipse, Bourneov identitet, Bourneovu nadmoć i Bourneov ultimatum. Smatra se da je i knjiga i mini-serija Covert One, The Hades Factor urađena na osnovi ludlumovih neobjavljenih zabilješki. Bourneovi filmovi s Mattom Damonom u glavnoj ulozi bili su komercijalno vrlo uspješni, iako se pojedini izvaci ili rečenice značajno razlikuju od izvorna materijala. Ludlum se školovao u The Rectory School Cheshire Academy i Wesleyan University u Middletownu, Connecticut.

Dok je bio u Wesleyu, Ludlum se pridružio bratstvu Alpha Delta Phi. Prije nego je postao autorom bio je kazališni glumac i producent. Njegovo je kazališno iskustvo moglo doprinijeti njegovu razumijevanju energije, akcije i ˝bježanju od stvarnosti˝ koje je publika željela u romanima. Jednom je primijetio: ˝Ja na sličan način uspoređjujem napetost i dobar teatar. Mislim da je sve to napetost i što-će-se-dogoditi-poslije. S te točke gledišta, da, ja pretpostavljam da sam kazališni čovjek˝.» Ludlum je umro 2001. godine od hematoma na mozgu, ostavivši za sobom nekoliko neobjavljenih rukopisa i glavnih crta.

Raymond Carver, književnik – 1938.

Raymond Carver Clevie, Jr. (25. svibnja 1938 – 2. kolovoz 1988) bio je američki pisac kratkih priča i pjesnik. Carver se smatra glavnim američkim piscem s kraja 20. stoljeća i glavna snaga u revitalizaciji kratke priče 1980-tima. Njegova prva objavljena priča pojavila u 1960, pod nazivom “The Furious Seasons”.

Raymond Carver

Više ukrašen od njegovog kasnijeg rada, priča snažno odražava utjecaj Williama Faulknera. “The Furious Seasons”, kasnije je bio korišten kao naslov za zbirku priča koje je objavio Capra tisak, i sada se može naći u posljednjih nekoliko zbirki No Heroics, Please and Call If You Need Me. Tijekom svog dugogodišnjeg rada različitih poslova, odgoja djece, i pokušaja pisanja, Carver je počeo puno piti. Nakon što je hospitaliziran tri puta (u razdoblju od lipnja 1976 i veljači ili ožujku 1977), Carver je počeo svoj “drugi život” i prestao piti 2. lipnja 1977, uz pomoć Anonimnih alkoholičara.

Carver je vjerovao da bi umro od alkoholizma, u dobi od 40 godina da nije pronašao način da se zaustavi alkoholizirati. Kad je znao da će ga ubiti rak, napisao je pjesmu o tih bonus 10 godina, pod nazivom “Gravy”. Carver je bio nominiran opet u 1984 za njegovu treću glavnu zbirku, Katedrala, koja se općenito percipira kao njegova najbolja. Uključene u zbirku su i nagrađene priče “Mala, dobra stvar”, i “Odakle zovem.”

Ratovi zvijezda, filmski serijal – 1977.

Prvi u nizu ‘space-opera’ filmskog serijala Star Wars, preciznije ‘Star Wars Episode IV: A New Hope’, uz male je teškoće po prvi put pušten u kinima diljem SAD-a 1977. godine

Ratovi zvijezda

Legendarni uradak Georgea Lucasa nastao je pod raznim utjecajima, između ostalih serijala Flash Gordon i samurajskih filmova Akira Kurosawe, a objedinjuje elemente akcije, romantike, avanture i znanstvene fantastike. ‘Jednom davno u dalekoj galaksiji…’, pobunjenička borba za slobodu protiv zlog imperija, ljubav između glavnog junaka i junakinje i naravno vrhunski onovremeni specijalni efekti bili su i više nego dovoljno da film već u početku prikazivanja postane hit, a vrlo brzo i kultni klasik koji filmofili, ali i ‘laici’ i danas rado gledaju.

Film koji je nominiran za deset Oscara snimljen je uz budžet od 11 milijuna dolara dok mu se zarada kreće oko 800 milijuna što ga je dugo držalo na vrhu liste najprofitabilnijih i najgledanijih ikada snimljenih. Nevjerojatan uspjeh razlog je i zbog kojega je film doživio nekoliko reizdanja od kojih su najpoznatija Special Edition iz 1997. i DVD izdanje iz 2004. u kojem su scene specijalnih efekata dorađene računalnom grafikom, što je samo učvrstilo kultni status jednog od najutjecajnijih filmova svih vremena.

Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i trener – 1995.

Dana 25. svibnja 1995. godine u Baltimoreu, u SAD, s nepunih 47 godina života, od raka limfoma umro je Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i trener. Sahranjen je na zagrebačkom Mirogoju pod arkadama, 2. lipnja 1995. godine.

Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić osvojio je gotovo sve što se može osvojiti u amaterskoj košarci, a ostavio je trag i u sveučilišnoj američkoj košarci. Bio je poznat po eleganciji, vrhunskoj tehnici i taktici igre, plijenio je i svojim prijaznim karakterom i dobrotom, te je mnogima nakon njega služio kao sportski i osobni uzor. Uvršten je među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi.

Karijeru je započeo u KK Zadar 1965., nastupao je i za Cibonu, a igrao i u Sloveniji i Italiji. Uspješan i kao trener državne reprezentacije osvaja srebro na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. Uvršten je 1996. u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao tek treći ne-amerikanac, čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.

Svjetski dan sporta

Svjetski dan sporta

Svjetski dan sporta obilježava se 25. svibnja 2011. godine, s ciljem promicanja pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti, kao preduvjetu zdravog i aktivnog načina života. Challenge day (Dan izazova) – Svjetski dan sporta inicirala je 1993. godine TAFISA (Trim And Fitness International Sport for all Association) – Međunarodna asocijacija pokreta “Sport za sve”. To je dan kada mnogobrojni građani svih dobnih uzrasta diljem svijeta svojim aktivnim sudjelovanjem manifestiraju svoju svijest o sportu i sportskoj rekreaciji kao potrebi suvremene civilizacije i obliku zdravijeg i humanijeg življenja.Osnovno pravilo sudjelovanja je dobrovoljno vježbanje u trajanju od najmanje 15 minuta, te verifikacija sudjelovanja, kako pojedinačna tako i grupna.

……

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org