NA DANAŠNJI DAN: Pearl Buck, Zlatko Prica, Andrija Štampar, Povelja UN-a, prvi bar kod, Elvis Presley, Michel Foucault, Lipanjske zore, zlouporaba droga
Pearl Buck, književnica – 1892
Pearl Sydenstricker Buck (Hillsboro, Zapadna Virginija, 26. lipnja 1892. – Danby, Vermont, 6. ožujka 1973.), američka je spisateljica i prva žena Amerikanka koja je nagrađena Nobelovom nagradom za književnost.
Roditelji su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki dio svog djetinjstva, a i kasnijeg života provela u Kini. Najprije je naučila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovijetke i priče za djecu. U književnosti se javlja romanom ˝East Wind, West Wind˝, a njeno najpoznatije djelo je roman ˝The Good Earth˝ za koji je nagrađena Pulitzerovom nagradom.
Napisala je i biografije svojih roditelja, ˝The Exile˝ i ˝The Fighting Angel˝.
Zlatko Prica, slikar – 1916.
Prica, Zlatko, hrvatski slikar i grafičar (Pečuh, Madžarska, 26. VI. 1916 – Rijeka, 7. III. 2003). Diplomirao 1940. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Lj. Babić). Jedan je od osnivača skupine Mart (1957) i galerije Forum u Zagrebu (1969).
Redoviti član HAZU od 1988. Radio je u različitim tehnikama (crtež, grafika, akvarel, gvaš, ulje, vitraj, mozaik, fresko).
Uoči II. svjetskoga rata slikao je širokim mrljama boja i slobodnim potezom (Slamnati šešir, 1939; Zimski pejzaž, 1940).
Tijekom rata u logoru je 1941. nacrtao ciklus Ljudi iz logora Danica (ostvaren 1947. u grafičkoj mapi), a 1944. ekspresionistički ilustrirao poemu Jama I. G. Kovačića (s E. Murtićem).
Nakon putovanja po Indiji 1952. nastao je Samoborski ciklus (1953–57), kojemu je svojstvena naglašena stilizacija, plošniji izraz te zvučnost i čistoća intenzivnih boja. Izdužene ženske figure te snažni kolorizam i grafizam, kojima je ritmično strukturirao površinu, ostale su trajna obilježja njegova slikarstva (ciklusi Plodovi zemlje, 1957–69; Tarski ciklus, 1971–91; Opatijski kišobrani, 1993–98).
Andrija Štampar, utemeljitelj socijalne medicine u Hrvatskoj – 1958.
Dana 26. lipnja 1958. godine u Zagrebu je umro Andrija Štampar, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine i dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu
Od 1919. Štampar je bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu, postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931., bio je stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.
Potpisana Osnivačka povelja Ujedinjenih naroda – 1945.
Osnivačka Povelja Ujedinjenih naroda potpisana je 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila je na snagu 24. listopada 1945., nakon prihvaćanja od strane 51 države, čime je zamijenjena neučinkovita Liga naroda, osnovana 1919. godine. Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, međunarodna su organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka.
Prva upotreba bar koda – 1974.
Prvi bar kod, najstarija, a do danas najraširenija i najuspješnija od AIDC tehnologija, po prvi je put skeniran s paketića Wrigley’s žvakaćih guma u supermarketu Marsh u gradu Troy u američkoj saveznoj državi Ohio. Bar kod, ili UPC (Universal Product Code), je broj pretvoren u smisleni niz tamnih linija i svijetlih međuprostora koje čitač (skener) pretvara u broj, a on je ključ za bazu podataka s ostalim podacima o proizvodu, usluzi ili lokaciji te cijeni. U standardnoj varijanti crtični je kod građen od 13 numeričkih znakova podijeljenih u 4 skupine.
Elvis Presley održao svoj posljednji koncert- 1977.
Dana 26. lipnja 1977. godine Elvis Presley održao je svoj posljednji koncert u Market Square Areni, u američkom gradu Indianapolisu, pred 18 000 ljudi. Iako je Elvis bio blijed i slab, ništa nije upućivalo na njegovu uskoru smrt, koja će nastupiti nepuna dva mjeseca kasnije.
Počeo se baviti glazbom već kao petogodišnjak, no njegovu nadarenost i potencijal otkrio je tek 1954. Sam Phillips, vlasnik gramofonske tvrtke Sun Records iz Memphisa. Presley je 1954–58. izbio u prvi plan američke i svjetske pop glazbe specifičnom interpretacijom mješavine glazbenih žanrova američkog Juga, countryja, rhythm & bluesa (glavne uspješnice: Heartbreak Hotel, Don’t Be Cruel, Hound Dog, Love Me Tender, Jailhouse Rock, Are You Lonesome Tonight?, O sole mio i dr.).
Zahvaljujući atraktivnoj scenskoj pojavi, dotad neviđene senzualnosti, jedinstvenu glasu u podjednako uspješnim interpretacijama prerađenih balada i novokomponiranoga rocka, te iznimno vještu marketingu menadžera Toma Parkera, Presley je postao simbolom svjetske pop glazbe, ali i popularne kulture druge polovice XX. st. Tomu su pridonijele i njegove filmske uloge .
Nakon prekida karijere 1958–60. zbog služenja vojske u Njemačkoj te promijenjena ukusa široke publike početkom 1960-ih zbog pojave britanskih pop skupina The Beatles i Rolling Stones, Presley je od polovice 1960-ih postupno padao u manirizam, nastupajući uglavnom u klubovima.
Michel Foucault, filozof – 1984.
Michel Foucault (Poitiers, 15. listopada 1926. – Pariz, 25. lipnja 1984.), francuski filozof.
Njegova su djela imala velik utjecaj na druge znanstvene discipline: Foucaultov utjecaj vidljiv je u humanističkim i društvenim znanostima. Poznat je po svojoj kritici raznih socijalnih institucija, psihijatrije, medicine i zatvorskog sustava, te po svojim idejama o povijesti seksualnosti. Njegove su teorije usmjerene na moć i odnos između moći i znanja, a njegove ideje vezane za diskurs u odnosu na zapadnu misao bile su široko raspravljane i primjenjivane.
Foucault je također bio protivnik socijalnih kategorija vezanih uz identitet, poput spolnog, rodnog, odnosno seksualnog identiteta. Tvrdi da se većina znanstvenih istina o ljudskoj prirodi ne temelji na činjenicama, već na etičkim i političkim stavovima određenog društva. Tako u svom djelu “Povijest ludila u doba klasicizma” zaključuje da ludilo nije mentalna bolest, već je proizvod upitnih društvenih i etičkih obveza. Navedenu činjenicu prikazuje različitim objašnjenjima ludila kroz povijest – od krivog balansa tjelesnih tekućina do mentalne bolesti. Umire od AIDS-a.
Završila Operacija Lipanjske zore – 1992.
Operacija Lipanjske zore je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine. Akcija je trajala od 7. lipnja do 26. lipnja 1992. godine. To je prva pobjeda nad velikosrpskim agresorom u ratu u Bosni i Hercegovini. Operacijom Lipanjske zore oslobođena je dolina rijeke Neretve, a na nekim mjestima (poput Ošanića kod Stoca) združene hrvatske snage su izbile na današnju crtu razgraničenja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Tom odlučnom akcijom dijelom su spriječeni napadi srpskog agresora na Južnu Dalmaciju, a u potpunosti na Srednju Dalmaciju što je u potpunosti spasilo Dalmaciju od katastrofe. Lipanjske zore su ujedno i prvi poraz JNA u ratu u Bosni i Hercegovini. Veličina pobjede je još veća jer je na području koje je oslobođeno bila iznimno velika koncentracija postrojbi JNA, njihovog naoružanja i objekata. U vojnom smislu, taktički poduzete radnje mogu biti predmetom izučavanja za neke buduće ratove. Te radnje se ne mogu podvesti ni pod jedne metode dotad poznatih doktrina ratovanja. Drugim riječima kazano, veliki dio je bila improvizacija, a aktivnih vojnih lica s praktičnim znanjem bilo jako malo. Osobito uspješan i poseban dio akcije je oslobođenje dijela Bijelog Polja (naselja: Potoci, Željuša, Salakovac, Kutilivač, Podgorani, Humilišani, Prigrađani). Veliki značaj u operaciji je imala izrazita usklađenost rada i međusobna potpora vojnih jedinica: HVO-a, HOS-a, HV-a i policije te samog pučanstva.
Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama
Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1987. godine proglasila je 26. lipnja ‘Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama’ želeći upozoriti globalnu svjetsku javnost na sverastući problem zlouporabe opojnih droga i potrebu aktivnog uključivanja svih aktera, kako na globalnoj svjetskoj razini tako i na nacionalnoj razini, za djelovanje u postizanju zajedničkog cilja – Međunarodno društvo slobodno od zlouporabe droga. Obilježavanje ovog dana provodi se u suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama, medijima, nevladinim organizacija i ostalim relevantnim institucijama uključenim u suzbijanje zlouporabe opojnih droga, a isto ima za cilj upozoriti što veći broj građana na problem raširenosti zlouporabe opojnih droga i zajedničkim snagama se suprotstaviti ovom ozbiljnom problemu današnjice.
…
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija https://hr.wikipedia.org