NA DANAŠNJI DAN: Krvavi sabor u Križevcima, NK Bayern, Elizabeth Taylor, paljevina Reichstaga, Ivan Petrovič Pavlov, Ernest Dubac

Krvavi sabor u Križevcima – 1397.

Dana 27. veljače 1397. pobijena je većina hrvatskog plemstva. Naime, tog je dana održan je Krvavi sabor u Križevcima.

Pristaše kralja Žigmunda Luksemburškog na prijevaru su pobile većinu hrvatskog plemstva. Hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški sazvao je sabor u Križevcima, na koji je svima nazočnima jamčio slobodan pristup, a pozvan je bio i hrvatski ban Stjepan II. Lacković.

U burnoj raspravi su Mađari optužili Lackovića za izdaju u bitci kod Nikopolja. Započela je tučnjava, u kojoj su kraljevi vazali mačevima sasjekli bana Lackovića, njegovog sinovca Andriju i hrvatsko plemstvo.

Na vijest o pogibiji bana i plemića, hrvatska je vojska pohitala u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. U neravnopravnoj borbi palo je tridesetak Hrvata, prije no što su se povukli Lackovićevi pristaše.

Rudolf Steiner, ezoterični filozof – 1861.

Steiner Rudolf, austrijski ezoterični filozof (Donji Kraljevec kraj Čakovca, 27. II. 1861 – Dornach kraj Basela, Švicarska, 30. III. 1925). Studirao matematiku, prirodne znanosti i filozofiju u Beču i Rostocku. U početku privatni učitelj, 1890–97. suradnik Goethe-Schillerova arhiva u Weimaru.

STEINER, Rudolf

Od 1897. živio u Berlinu, gdje je držao mnoga predavanja. Od 1902. tajnik Teozofskoga društva. Nezadovoljan isključivom prisutnošću hinduističkih naučavanja u teozofiji, počeo je tragati za vlastitim oblikom duhovne znanosti koja će uključivati i kršćanski ezoterizam te je 1913. napustio Teozofsko društvo i utemeljio Antropozofsko društvo. Antropozofska načela proširio je i na estetiku (euritmija), ekologiju (prirodna prehrana), arhitekturu i pedagogiju.

Utemeljitelj je glasovite Waldorfske škole. Glavna djela: Teozofija, Odgoj djeteta s gledišta duhovne znanosti, Nacrt okultne znanosti, O zagonetki čovjeka, O zagonetki duše, Moj život.

U Münchenu osnovan nogometni klub Bayern – 1900.

FC Bayern München (njemački: Fußball-Club Bayern München) njemački je nogometni klub iz bavarskog glavnog grada Münchena. Natječe se u 1. njemačkoj Bundesligi, koju je osvojio rekordnih 30 puta, uz jedno prvenstvo Njemačke prije osnivanja Bundeslige, dok je 20 puta osvojio njemački kup. Bayern je također šest puta osvajao naslov prvaka Europe.

Klub je 1900. godine osnovalo jedanaest nogometaša vođenih Franzom Johnom. Iako je Bayern osvojio prvo njemačko nogometno prvenstvo u 1932. godini, momčad nije igrala Bundesligu od njezinog početka, 1963. godine.Sredinom 1970-ih, klub je imao razdoblje sjajnih uspjeha, kada je poznata momčad predvođena Franzom Beckenbauerom osvojila Kup prvaka tri puta zaredom (od 1974. do 1976.).

U godinama koje su slijedile, Bayern je postao najtrofejnija njemačka nogometna momčad. 2013. godine klub je osvojio prvenstvo, kup i Ligu prvaka, a zatim i europski superkup te Svjetsko klupsko prvenstvo.

Od početka sezone 2005./06., Bayern domaće utakmice igra na Allianz Areni. Prije toga, klub je 33 godine igrao na Olimpijskom stadionu. Glavne su boje momčadi crvena i bijela, a logotip kluba prikazuje boje pokrajine Bavarske.

Danas je Bayern jedan od najpopularnijih nogometnih klubova na svijetu s više od 250 000 članova. Uz to, postoji više od 3.800 službeno registriranih klubova obožavatelja (fan-clubova) s oko 285 000 članova. Klub također ima momčadi iz različitih sportova, kao što su šah, rukomet, košarka, gimnastika, kuglanje, stolni tenis te ostale nogometne momčadi (žene, rezerve, juniori) s više od 1.100 aktivnih članova.

Elizabeth Taylor, glumica – 1932.

Elizabeth Rosemond Taylor (Hampstead, London, 27. veljače 1932 – Los Angeles, 23. ožujka 2011.) je bila britansko-američka glumica, dvostruka dobitnica Oscara.

Roditelji su joj bili Amerikanci, ali kako je njeno mjesto rođenja britansko tlo, tj. imućna četvrt sjeverozapadnog Londona Hampstead, ima britansko i američko državljanstvo. Otac Francis bio je trgovac umjetninama, a majka Sara bivša glumica izrazito teške naravi. Stariji brat Howard rodio se 1929. godine. Majka je poticala njenu karijeru, tako da već u trećoj godini pohađa satove baleta.

Na filmu debitira sa devet godina, u filmu Lassie.

Među njenim glumačkim partnerima su Mickey Rooney, Roddy McDowall, Paul Newman, Montgomery Clift, Richard Burton i mnogi drugi. Oscara je dobila 1960. godine za film Butterfield 8, gdje joj je partner bio tadašnji muž Eddie Fisher, a drugog 1966. za film “Tko se boji Virginije Woolf?” (Partner tadašnji muž Richard Burton.)

Bila je prekrasna Kleopatra, a osim dva osvojena Oscara, za tu nagradu nominirana je još četiri puta. Glumila je od 1942. do 2003. godine. Osim na filmu glumila je i na televiziji, pojavivši se kao gost u mnogim serijama, jedna od kojih je i “Dadilja”.

Udavala se osam puta za sedam supruga. Ima četvero djece, dva sina i dvije kćeri, a baka je postala u 39. godini. Nagradu za životno djelo dobila je 1997. godine, a 2000. i naslov Dame Britanskog carstva. Bila je umirovljena glumica koja je angažirala u radu za zajednicu, a promovirala je i svjesnost o AIDS-u. Rock Hudson bio joj je partner i dobar prijatelj. Jako je voljela nakit, te parfeme.

Požar progutao zgradu Reichstaga u Berlinu – 1933.

Reichstag je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta – Bundestaga.

Građena je od 1884. do 1894. godine, prema projektu frankfurtskog arhitekta Paula Wallota. Godine 1933. teško je stradala u požaru te je bila izvan upotrebe. Ovaj je požar navodno podmetnuo nizozemski komunist Marinus van der Lubbe, koga su nacisti kasnije pogubili, iako se vjeruje da su nacisti sami zapalili zgradu kako bi optužili komuniste. Nacistička stranka je ovo iskoristila kao povod za čistku „izdajnika“ u Berlinu i zabranu Komunističke partije Njemačke.

Reichstag je u povijesti bio središte i prvi parlament Svetog Rimskog Carstva, Sjeverne Njemačke Konfederacije i Trećeg Reicha do 1933. Danas se njemački parlament naziva Bundestag.

Nakon ujedinjenja Njemačke, zgrada je ponovo postala sjedištem njemačkog parlamenta, a velika obnova dovršena je 1999. godine pod vodstvom arhitekta Normana Fostera. Nova staklena kupola na povijesnoj zgradi iz 19. stoljeća reprezentativan je primjer suvremene arhitekture i jedna od najvećih znamenitosti Berlina.

Ivan Petrovič Pavlov, fiziolog – 1936.

Ivan Petrovič Pavlov (Rjazanj, 14. rujna 1849. – Lenjingrad, 27. veljače 1936.), ruski fiziolog

Bio je profesor farmakologije u Lenjingradu na Vojnomedicinskoj akademiji, te je upravljao fiziološkim odjelom Instituta za eksperimentalnu medicinu. Značajni su mu radovi o inervaciji srca i o funkciji jetre. Istraživanja fiziologije želučane sekrecije donijela mu je 1904. godine Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Ivan Pavlov je bio pionir biheviorizma. Na istraživanjima sa psima ustvrdio je proces formiranja tzv. uvjetnog (konidicioniranog) refleksa.

Svaki refleks uključuje podražaj (stimulus) i odgovor (reakciju). Svaki uvjetni refleks je naučen na bazi prethodno postojećeg refleksa ili tzv. bezuvjetnog refleksa. U Pavlovljevim eksperimentima sa psima, bezuvjetni refleks je bila proizvodnja sline kao reakcija na podražaj hrane. Dakle, pas je gladan i kada vidi lijepi odrezak cure mu sline.

Na bazi toga bezuvjetnog refleksa Pavlov je učio pse novi, uvjetni refleks, koji prethodno nisu znali. U tom novom refleksu ista reakcija, kao na primjer slinjenje, je izazvana nekim drugim podražajem, a ne hranom. Tako su na primjer psi naučili sliniti na zvučni podražaj zvonca. Da bi to postigao, Pavlov je trebao prvo prezentirati neko vrijeme zvonce i hranu zajedno. Nakon toga su psi naučili reagirati samo na zvonce kao da im je prezentirana hrana i to je bio uvjetni refleks. Da bi ta procedura bila uspješna, bilo je potrebno prezentirati prvo zvonce i onda hranu, a nikako obrnuto. Simultana prezentacija isto nije bila efikasna za formiranje uvjetnog refleksa.

Ernest Dubac, nogometaš – 1986.

Ernest Dubac (Osijek, 15. veljače 1914. – Popovača, 27. veljače 1985.), hrvatski i jugoslavenski nogometni reprezentativac.

Obrambeni igrač, igrao za klubove: NK Hajduk Osijek, NK Slavija Osijek, BSK Beograd, HŠK Građanski Zagreb i NK Proleter Osijek.

Nastupio je 2 puta za B i 14 puta za A reprezentaciju Jugoslavije, te 15 puta za hrvatsku nogometnu reprezentaciju.

Po zanimanju je bio stomatolog, a radio je i kao nogometni trener u Osijeku (NK Proleter), Zenici (NK Čelik) i Zagrebu (NK Trešnjevka).

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;