NA DANAŠNJI DAN: Krimski rat, Pavao Štoos, Iljušin, Karl May, konvencija o drogama, atentat na Regana, Vincent van Gogh, Dan preuzimanja kontrole

Završen Krimski rat – 1856.

Potpisivanjem Pariškog mira 30. ožujka 1856. godine okončan je Krimski rat.

Dana 2. srpnja 1853. ruska je vojska napala Tursku, čime je počeo Krimski rat. Vodio se između Ruskog Carstva i alijanse koju su tvorili Velika Britanija, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko carstvo i Kraljevina Sardinija. Rat su karakterizirale katastrofalne odluke zapovijednog kadra Alijanse i loša logistika svih zaraćenih strana (koja je rezultirala u velikim gubitcima nevezanim za ratne operacije). Rat je završen pobjedom saveznika i mirovnim ugovorom iz Pariza 1856. godine.

Sukob koji se od 1853. vodio između Rusije i Bugarske s jedne, te Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Otomanskog carstva i Kraljevine Sardinije s druge strane, često se naziva prvim ‘modernim’ ratom, a po njegovom završetku područje Crnog mora je demilitarizirano te je zabranjena gradnja vojnih baza na njegovim obalama.

Pavao Štoos, hrvatski preporoditelj – 1862.

Dana 30. ožujka 1862. umro je Pavao Štoos, svećenik, pjesnik i narodni preporoditelj

Pavao Štoos

Pavao Štoos je zapažena ličnost među hrvatskim domoljubima, autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831, suradnik Gajeve Danice, patriot zabrinut zbog tuđinskog tlačenja i odnarođivanja domaćih ljudi (vre i svoj jezik zabit Horvati hote ter drugi narod postati).

Štoos je pesimistički gledao na naše prilike i zemlju vidio u tamnici i mraku (srce od plača ne mrem zdržati).

Osim književnosti, bavio se i glazbom i štampao 1858. Kitice srkvenih pjesama s npjevima. Autor je i pjesme Poziv u kolo ilirsko. Godine 1862. imenovan je zagrebačkim kanonikom, ali je umro prije nego je primio svoju dužnost.

Sergej Vladimirovič Iljušin, konstruktor aviona – 1894.

Sergej Vladimirovič Iljušin

Sergej Vladimirovič Iljušin, rođen na današnji dan 1894- godine bio je ruski general i konstruktor aviona. Pilotom je postao 1917. godine, a 1932. počeo je raditi na avionima.

Godine 1936. konstruirao je dvomotorni avion CKB-30, koji je postigao nekoliko rekorda, a 1939. izradio je jurišni avion IL-2, laki bombarder IL-4 i jurišni avion IL-10.

Nakon rata izrado je avion IL-1 2 koji se upotrebljava u civilnom zrakoplovstvu, zatim IL-14, IL-18 i turbomlazni avion Il-28. Sergej Vladimirovič Iljušin je tijekom tri desetljeća plodne inžinjerske aktivnosti konstruisao više od 50 tipova zrakoplova. Umro je Moskvi 9. veljače 1977.

Karl May, književnik – 1912.

May [mại], Karl, njemački književnik (Hohenstein, 25. II. 1842 – Radebeul, 30. III. 1912). Iz tkalačke obitelji, do pete godine gotovo slijep. Školovao se za učitelja, a više godina proveo u zatvoru zbog krađa i prijevara.

Karl May

Surađivao u nizu časopisa i zarađivao za život pišući romane u nastavcima; od 1880. živio isključivo kao književnik. Svoje klasične trivijalne pustolovne i putopisne romane pisao je na temelju etnografskih i zemljopisnih studija, jer većinu tih krajeva nikada nije posjetio. Njegovi su romani uživali masovnu popularnost sve do polovice XX. st., osobito kod mladeži.

U njima opisuje pustolovine s Balkana, Bliskog istoka i američkog Divljega zapada. Njegov je junak utjelovljenje wilhelminskih ideala Nijemca kao kolonizatora u stranim zemljama, koji svoju nadmoć dokazuje razumijevanjem za domorodačko stanovništvo. May je autor tipizirane crno-bijele slike svijeta, u kojoj je dobro uvijek jače od zla. Jedan je od najprevođenijih njemačkih autora. Djela: Sin lovca na medvjede, Sablast Llana Estacada, U balkanskim gudurama, Kroz pustinju, Winnetou, Blago u Srebrnom jezeru, Old Surehand, U carstvu srebrnog lava.

Međunarodna konvencija o zabrani proizvodnje i trgovine opojnim drogama – 1961.

U New Yorku je 30. ožujka 1961. godine potpisana jedna u nizu međunarodih konvencija o zabrani proizvodnje i trgovine opojnim drogama.

Kako su raniji sporazumi obuhvaćali kontrolu opijuma, koke i njihovih derivata poput morfija, heroina i kokaina, a razvoj opijata se sve više širio, novom konvencijom obuhvaćene su brojne supstance među kojima i kanabis.

Izvršen atentat na američkog predsjednika Ronalda Reagana – 1981.

Dana 30. ožujka 1981. John Hinckley, Jr. u Washingotnu je izvršio atentat na američkog predsjednika Ronalda Reagana. Istraga je kasnije pokazala kako je Hinckley krajem sedamdesetih godina petnaestak puta gledao film Martina Scorsesea “Taksist”, u kojemu glavni junak pokušava ubiti predsjedničkog kandidata. 1982. godine je Hinckley oslobođen optužbi zbog uznapredovale mentalne bolesti.

Ronald Reagan

Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača.

Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom).

Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.

Vincent van Gogh, najskuplji slikar u povijesti – 1987.

Vincent van Gogh

Na današnji dan 30. ožujka 1987. Londonu je jednu od slika iz serije Suncokreti, začetnika ekspresionizma Vincenta van Gogha, kupila japanska tvrtka za ondašnji rekordni iznos od 36 milijuna eura. No, to je bio tek početak. Dana 15. svibnja 1990. g. sliku Portret Dr. Gacheta kupio je japanski biznismen Ryoei Saito u New Yorku za 82,5 milijuna dolara, 19. studenoga 1998. g. slika Autoportret umjetnika bez brade prodana je i uništena za 71,5 milijuna dolara.

Vincent van Gogh (Zundert, 30. ožujka 1853. – Anvers-sur-Oise, 29. srpnja 1890.), nizozemski slikar, grafičar i crtač; postimpresionist koji se smatra jednim od najslavnijih i najutjecajnijih osoba u povijesti umjetnosti Zapada.

Van Gogh je prethodnik čitavog europskog ekspresionizma po tome, što je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. On je jedan od prvih umjetnika, koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intezivniju izražajnost. Svaki je njegov autoportret dio njegove autobiografije i u njima se odražava drama njegove životne putanje. Njegov je utjecaj nadasve velik u čitavom svjetskom slikarstvu. Ostavio je velik opus (850 slika i više od 900 crteža i akvarela) razasut po mnogim galerijama Europe i Amerike.

Dan preuzimanja kontrole

Dan 30. ožujak je “Dan preuzimanja kontrole” (eng. “I am in a control day”). Dan ima zanimljivu povijest , vraćajući se na dan neuspjelog atentata na predsjednika Reagan. Fokus dana je malo pomaknut od tada. Danas taj dan predstavlja priliku za preuzimanjem kontrole nad svojim životom. To može biti dobar dan, također, kako bi svoju djecu naučili da preuzmu kontrolu nad svojim životima. Oni se ponekad mogu osjetiti opterećenima poslovima koje moraju učiniti, i to samo čini djecu pod stresom još stresnijom. Jedan dobar način da pomognete djetetu da preuzme kontrolu jest pomoći mu postaviti realne ciljeve i stvoriti planove kako doći do njih. Ciljevi mogu biti dugoročni, kao priprema za fakultet, ili kratkoročni, kao što je izrada dnevnog rasporeda obaveza. Izrada popisa onoga što treba biti učinjeno, a zatim stvaranje plana o tome kako to učiniti, može pomoći vašem djetetu da preuzme kontrolu – i da osjeća puno manje stresa.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;