NA DANAŠNJI DAN: Krađa Mona Lise, Kozarac, Gamulin, Latvija i Bolt

Josip Kozarac bio je od važnijih hrvatskih prozaista, novelista, polemičara, pjesnika, ujedno i diplomirani inženjer šumarstva te najpoznatiji hrvatski šumar

Dana 21. kolovoza 1911. ukradena je Mona Lisa, čuvena slika Leonarda da Vincija 

Mona Lisa je čuvena slika koja se čuva u jednom od najvećih svjetskih muzeja – pariškom Louvreu. Djelo je Leonarda da Vincija. Tradicionalno identificiranje nepotpisanog i nedatiranog portreta danas poznatog kao Lisa del Giocondo stavlja se osobi pod imenom Giorgio Vasari, čovjeku koji je bio važan biograf novovremenske povijesti umjetnosti iz 16. stoljeća.

Činjenica je da je Leonardo da Vinci, po svom povratku u Firencu, dakle u godinama između 1500. i 1506., nacrtao jedan portret Lise del Giocondo, žene firentinskog trgovca Francesca del Gioconda. Dalje biograf ustanovljava, da Leonardo još i nakon četiri godine nije dovršio portret u potpunosti.

Leonardo također nije nikada predao nedovršenu sliku svom poslodavcu Francescu del Giocondu, već je zadržava kod sebe. 21. kolovoza 1911. godine sliku je iz Louvrea ukrao talijanski lopov imenom Vincenzo Perugia. On je želio Mona Lisu dovesti ‘kući’ u Italiju. Tek dvije godine kasnije ponovno se slika pojavljuje u Firenci. 1956. godine u atentatu kiselinom teško je oštećena donja polovica slike. 30. prosinca 1956. jedan posjetitelj je bacio kamen na sliku Mona Lise. Taj čovjek je zbog tog čina morao napustiti svoju domovinu Boliviju. U 60-im i 70-im godinama Mona Lisa je bila izložena i u New Yorku, Tokiju i Moskvi. Danas se nalazi iza pancirnog stakla u muzeju Louvre, u Parizu.

Josip Kozarac, hrvatski književnik – 1906.

Josip Kozarac bio je jedan od važnijih hrvatskih prozaista, novelista, polemičara, pjesnika, ujedno i diplomirani inženjer šumarstva te najpoznatiji hrvatski šumar. Osnovnu školu završio je u Vinkovcima, te je pohađao gimnaziju koju je završio s puno muke, no šumarstvo je u Beču diplomirao kao najbolji student.

Puno je vremena provodio u prirodi, promatrajući život koji se odvijao oko njega. Kao jedan od boljih šumarskih stručnjaka radio je na mnogim mjestima: Vinkovci, Vrbanja, Nijemci, Županja, Nova Gradiška i drugdje. Od 1896. do 1898. godine bio je jedan od urednika, tada poznatog ‘Šumarskog lista’. Svoje je spisateljske sposobnosti razvio pišući poeziju, a kasnije je svoj talent pronašao u pisanju proze (pripovijetke i romani). Njegove novele (Biser Kata, Proletarci, Tena) vjerno opisuju događaje iz života ljudi tadašnje Slavonije, a u romanu Mrtvi kapitali Kozarac je obradio ekonomske i socijalne probleme svoga kraja.

Dok je bio u svojoj struci, za vrijeme službovanja u Lipovljanima od 1885. do 1895. godine, posjekao je i pomladio tisuće hektara šuma hrasta lužnjaka koje danas, njemu u čast nose upravo njegovo ime. Nakon što je ispunio sva očekivanja u svom poslu i time doprinio razvoju hrvatskog šumarstva, Kozarac se povukao i više posvetio razvijanju svojih drugih talenata i spisateljskom životu što je pokazao i mnogim svojim djelima koja su i danas rado čitana. Umro je 21. kolovoza 1906. u Koprivnici.

Grgo Gamulin, povjesničar umjetnosti – 1910.

Grgo Gamulin (Jelsa, 21. kolovoza 1910. – Zagreb, 2. listopada 1997.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti.

Ostvario je bogat i raznovrstan opus. Proučavao umjetnost novoga vijeka, poglavito talijansko slikarstvo XIII–XVIII. stoljeća i hrvatsko slikarstvo XIV–XX. stoljeća, hrvatsku skulpturu XIX. i XX. stoljeća te suvremenu arhitekturu i urbanizam.

Posebno se posvetio problemima atribucije i interpretacije djela starih talijanskih i hrvatskih majstora (F. Benković, J. Ćulinović, J. Klović, Tizian, Tintoretto, J. Palma st. i ml.). Napose je obradio motiv Majke Božje s djetetom i slikana raspela u staroj hrvatskoj umjetnosti.

Značajne su njegove rasprave o manirizmu, Münchenskome krugu, problemima renesanse i baroka u Hrvatskoj te mnogobrojne likovne kritike.

Latvija proglasila neovisnost -1991.

Dana 21. kolovoza 1991. Latvija proglasila neovisnost od SSSR-a. Početkom Drugog svjetskog rata Latviju je okupirao Sovjetski Savez. Raspadom te države Latvija je od 21. kolovoza 1991. ponovo samostalna država.

Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo (6. rujna 1991.) priznala i službena Moskva.

Usain Bolt, jamajčanski atletičar – 1986.

Usain St. Leo Bolt, sprinter s Jamajke, rođen je 21. kolovoza 1986. godine u Trelawnyju, na Jamajci.

Bolt trenutno drži svjetski rekord na 100 metara, koji iznosi 9,58 sekunda, i na 200 metara, koji iznosi 19,19 sekunda.

Bolt je prvi športaš koji je na istim Olimpijskim igrama oborio oba svjetska rekorda na kratkim stazama i prvi nakon Carla Lewisa 1984., koji je na istim Olimpijskim igrama osvojio zlato u utrkama na 100 i 200 metara.

Bolt također drži svjetski juniorski rekord na 200 metara, a on iznosi 19,93 sekunde.