NA DANAŠNJI DAN: Knez Branimir, Dražen Petrović, Josip Badalić i Jeruzalem

Papa Ivan VIII. priznao kneza Branimira

U prvoj polovici 9. stoljeća Dalmatinska Hrvatska postupno je postajala središte hrvatske srednjovjekovne države. Premda je knez Trpimir priznavao franačku vlast, ta je veza bila veoma slaba. Stoga se Hrvatska nakon njegove smrti oslobodila tuđinske vlasti i postala nezavisna kneževina. Prvi nezavisni knez bio je Branimir, kojeg je rimski Papa priznao za kneza. Bio je to izrazito politički čin. Pristupanje zapadnoj crkvi značilo je pritisak na pokorni dalmatinsko-romanski usmjereni kler, sa svrhom da se sruši njegov povlašteni, kneževini neprijateljski položaj, koji se oslanjao na autoritet Bizanta. Papa Ivan VIII. prihvatio je Branimirovu odluku, nastojeći iz toga izvući što veću političku korist. Papa je izrazio svoju radost zbog povratka kneza i naroda pod okrilje rimske stolice, prijeteći ujedno izopćenjem biskupima koji bi odbili primiti njegov blagoslov. Papa Ivan VIII. blagoslovio je 7. lipnja hrvatskog kneza i njegov vjerni narod, te predao Branimiru svu vlast u Hrvatskoj. Branimirovu vladavinu označava diplomatski dobro vođena politika maksimalne nezavisnosti od franačke i bizantske prevlasti, ali i težnja za integracijom hrvatskog područja priključenjem primorskih gradova kneževini i otporom mletačkim pokušajima da se učvrste na jadranskoj obali. Kratko vrijeme poslije dolaska kneza Branimira na vlast sklopljen je u Italiji savez protiv Slavena koji ugrožavaju mletačku plovidbu po Jadranu. No, Venecija je bila prisiljena plaćati Branimiru ulog za slobodnu plovidbu i trgovinu na Jadranu. O knezu Branimiru veoma se malo zna. Vladao je od godine 879. do 892., a prigodom arheoloških iskapanja otkriveno je samo nekoliko kamenova na kojima je uklesano njegovo ime.

Josip Badalić, slavist, rusolog i književni kritičar

Josip Badalić, slavist, rusolog i književni kritičar, rođen je 7. lipnja 1888. godine u Deanovcu kraj Ivanić-Grada. Filozofski fakultet polazio je u Zagrebu, a studij je nastavio u Berlinu. Kao pričuvni poručnik dospio je u rusko zarobljeništvo 1915. godine i bio nastavnik u Zemljansku, u Rusiji. Zaposlio se u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a od 1945. bio je profesor ruske književnosti. Istraživao je o hrvatskim vezama s ruskom književnošću i opisivao inkunabule u Hrvatskoj i Sloveniji. Pisao je o starim hrvatskim knjigama i o bibliotekarstvu, a objavljivao je i putopise. Josip Badalić umro je i pokopan je u Križu, gdje i danas postoji dom kulture koji nosi njegovo ime.

Početkom lipnja svake godine, vezano uz datum rođenja Josipa Badalića, Općina Križ u suradnji s knjižnicom Križ te Filozofskim fakultetom u Zagrebu, održava manifestaciju  Badalićevi dani. Tom prigodom dodjeljuje se Plaketa Josip Badalić najboljem studentu rusistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Izrael okupirao Jeruzalem 1967. godine

Na današnji dan 1967. godine uspjela je izraelska vojska osvojiti od Arapa povijesno središte Jeruzalema. Izrael je još 1950. proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom, što je ušlo u izraelsko zakonodavstvo 1980. godine. U zapadnom Jeruzalemu nalazi sjedište predsjednika, predsjednika vlade, Kneset (izraelski parlament), i gotovo sva ministarstva (jedino je ministarstvo obrane u Tel Avivu).

Rezolucija 478 Vijeća sigurnosti određuje da je izraelska odluka od 1980. ništavna, te poziva sve države da veleposlanstva zadrže u Tel Avivu. Samo su dvije države uspostavile veleposlanstva u Jeruzalemu. Američki predsjednik Donald Trump 6. prosinca 2017. godine priznao je Jeruzalem kao glavni grad Izraela.

Poginuo Dražen Petrović – 1993.

Hrvatski košarkaški reprezentativac, jedan od najboljih svjetskih košarkaša, “košarkaški Mozart”, Dražen Petrović poginuo je 7. lipnja 1993. godine u teškoj prometnoj nesreći u blizini njemačkog grada Ingolstadta.

Automobil, kojim je upravljala Draženova djevojka, manekenka Klara Szalatzy, zabio se u kamion-tegljač koji je probio zaštitnu ogradu na sredini autoceste i prepriječio se preko sva tri traka suprotnog smjera. S Draženom i Klarom u automobilu je bila i turska košarkašica Hilal Edebal. Dražen Petrović preminuo je na mjestu nesreće, dok su Klara i Hilal teško ozlijeđene. Dan ranije Dražen je u Poljskoj, na kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, za hrvatsku reprezentaciju postigao 30 koševa. Njegov život tragično je okončan u 29. godini. Posljednje počivalište Dražena Petrovića nalazi se na zagrebačkom Mirogoju.