NA DANAŠNJI DAN: James Cook, Niccolo Paganini, četnici i partizani zajedno, Nostra aetate, Zdenko Runjić, audiovizualna baština

Za vrijeme Drugog vatikanskog koncila, deklaracijom Nostra Aetate koju je promulgirao papa Pavao VI., Katolička Crkva odbacila je svaki antisemitizam, oslobodila Židove svake kolektivne odgovornosti za razapinjanje Isusa Krista, naglasila da se Židove ne smije prikazivati kao odbačene ili proklete od Boga, niti ih se može u suvremenom vremenu držati krivima za događaje iz doba Novog Zavjeta

James Cook, morepolovac 1728.

James Cook, engleski pomorac i istraživač (Marton-in-Cleveland, 27. X. 1728. Kealakekua Bay, Hawaii, 14. II. 1779.). Godine 1768–71. odlazi brodom Endeavour na otok Tahiti i u južni dio Tihog oceana.

Oplovio Novi Zeland i utvrdio da se sastoji iz dvaju otoka, istražio dotad nepoznatu istočnu obalu Australije i utvrdio da je Nova Gvineja samostalan otok. Od 1772. do 1775. bio je na putu oko svijeta brodovima Resolution i Adventure.

Oplovljavao je otočja u Tihom oceanu, između Nove Kaledonije i Uskrsnih otoka .

Na trećem putovanju (1776–79), brodovima Resolution i Discovery, tražio Sjeveroistočni (oko Sibira) i Sjeverozapadni morski prolaz (oko Sjeverne Amerike), odnosno vezu između Atlantskog i Tihog oceana. Cook je na tom putovanju otkrio Havajsko otočje, oplovio obalu Aljaske i istražio Beringov prolaz. God. 1779. vratio se zbog leda na Havajsko otočje i poginuo u sukobu s domorodcima.

Mnogobrojni Cookovi hidrografski podatci pridonijeli su boljem poznavanju Tihoga oceana. Napisao Izvještaj o putovanju oko svijeta god. 1769–1771, Putovanje prema Južnomu polu i oko svijeta godine 1772–1775, Putovanje po Tihom oceanu god. 1776–1780.

Niccolò Paganini, violinist – 1782.

Niccolò Paganini (Genova, 27. listopada 1782. – Nica, 27. svibnja 1840.), talijanski violinist i skladatelj.

Kao violinist uglavnom samouk, karijeru je započeo 1793. u Italiji gdje je oko 1813. već glasovit; Od 1828. do 1834. je na vrhuncu slave, održava koncerte po glavnim europskim glazbenim središtima izazivajući svojim virtuozitetom, temperametnim sviranjem i magičnom pojavom oduševljenje pubilke. Iskonski nadaren, fanatički predan svojemu umijeću, poznavajući uz to bit svoga instrumenta, Paganini je najveći violinist virtuoz svih vremena.

Svojim načinom sviranja znatno je utjecao na stil violinske glazbe, a obogatio je i tehniku (sviranje na jednoj žici, kromatski glisando, pizzicato lijevom rukom itd.) Skladao je pretežno bravuozna dijela za solo violinu ili uz orkestar, komornu glazbu (sonate za violinu i gitaru) i kompozicije za gitaru (odlično je svirao i taj instrument). Oponašao se i njegov način sviranja, a i odijevanja, pa su bečki izlozi bili puni robe “a la Paganini”. Car mu je dodijelio i titulu dvorskog virtuoza.

Oko njegovog imena nizale su se brojne legende. Znatno je utjecao na stil glazbe romantizma, a najznačajniji su njegovi violinski koncerti i 24 Capriccia za solo violinu. 1867. je otkrio drugi najmanji par tzv. prijateljskih brojeva, a to su brojevi 1184 i 1210.

Paganini je za života postao legendarna ličnost i ostao jedinstvena pojava u povijesti glazbe. Umro je od tuberkuloze 1840. godine u Nici.

Četnici i partizani zajedno – 1941.

U Brajićima u Srbiji na inicijativu Josipa Broza Tita održan je sastanak četnika i partizana na najvišoj razini, pri čemu su sklopili sporazum o zajedničkoj borbi.

Partizansku delegaciju zastupali su Josip Broz Tito, Mitar Bakić i Sreten Žujović, a četničku Draža Mihajlović, Dragiša Vasić, četnički potpukovnik Dragoslav Pavlović i kapetan Milorad Mitić.

Između partizana i četnika su od samih početaka borbi vladale velike napetosti s obje strane. Dok su partizani u duhu pravih revolucionara tražili ustanak i to odmah, četnici su tražili odgodu djelovanja dok ne bi Nijemci izgubili od Sovjeta na istočnom frontu.

Kasnije će se ispostaviti da su četnici samo čekali da vide tko će pobijediti i nisu dugo razmišljali da se priklone nacistima dok se činilo da ih ništa ne može zaustaviti.

Nostra aetate – 1965.

Za vrijeme Drugog vatikanskog koncila, deklaracijom Nostra Aetate koju je promulgirao papa Pavao VI., Katolička Crkva odbacila je svaki antisemitizam, oslobodila Židove svake kolektivne odgovornosti za razapinjanje Isusa Krista, naglasila da se Židove ne smije prikazivati kao odbačene ili proklete od Boga, niti ih se može u suvremenom vremenu držati krivima za događaje iz doba Novog Zavjeta.

Inače, pontifikat pape Pavla VI. jedan je od najznačajnijih u 20. stoljeću. Mnogi ga svode na zabranu kontracepcijske pilule. No, za većinu je on veliki reformator i Papa dijaloga.

Drugi vatikanski sabor objavio je deklaraciju „Nostra aetate“ o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama.

Zdenko Runjić, skladatelj 2004.

Zdenko Runjić (26. listopad 1942. – 27. listopad 2004.), hrvatski skladatelj, jedan je od najpopularnijih i najkreativnijih autora domaće zabavne glazbe, prvenstveno dalmatinsko-mediteranskog melosa.

Rođen je tijekom Drugog svjetskog rata u Slavoniji, iako je svoj čitav život proveo u Splitu, a svoje životno djelo posvetio Dalmaciji. Bogat muzički opus počeo ja na Festivalu zabavne muzike Split, na kojem se prvi put pojavio 1963. godine.

Napisao je niz vječnih melodija dalmatinske pjesmarice, koje su tijekom 40 godina otpjevali: Oliver, Tereza, Mišo Kovač, Vice Vukov, Josipa Lisac, Meri Cetinić, Ibrica Jusić, ˝Novi fosili˝, ˝Magazin˝, Goran Karan, Zrinka i brojni drugi.

Njegove najpoznatije pjesme su:˝Galeb i ja˝, ˝Skalinada˝, ˝Sunčane fontane˝, ˝Rusticana˝, ˝Dalmatinko˝, ˝Oprosti mi, pape˝, ˝Vjeruj u ljubav˝, ˝Poeta˝, ˝Malinkonija˝, ˝Četiri stađuna˝, ˝Lastavica˝, ˝Jubin te, jubin˝, ˝Potraži me u predgrađu˝, ˝Kapetane moj˝, ˝Oluja˝, ˝Diridonda˝, ˝Nadalina˝, ˝Piva klapa ispo´ volta˝, ˝Prozor kraj đardina˝, ˝Vagabundo˝ i druge, koje su svojom mediteranskom melodioznošću i dalmatinskim temperamentom obilježili čitave generacije.

Runjićeva pjesma ˝Galeb i ja˝ smatra se jednom od najljepših hrvatskih pjesama uopće, te je postala neslužbena himna grada Splita kao i Dalmacije.

Svjetski dan audiovizualne baštine

Otkako je UNESCO na Generalnoj konferenciji prihvatio prijedlog da se 27. listopada proglasi Svjetskim danom audiovizualne baštine.

Budući da su mnogi zvučni zapisi, pokretne slike i drugi audiovizualni materijali zbog zanemarivanja nepovratno izgubljeni, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti, obilježavanje tog dana trebalo bi pridonijeti podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata, kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje i upozoriti na hitnu potrebu zaštite.

S obzirom na krhkost, stručnjaci procjenjuju da imamo 10-15 godina za prijenos audiovizualnih zapisa u digitalni oblik da bismo spriječili gubitak.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr

Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr

Wikipedija, https://hr.wikipedia.org