NA DANAŠNJI DAN: Gustav Mahler, Miroslav Krleža, Desetodnevni rat u Sloveniji, teroristički napad u Londonu
Gustav Mahler, kompozitor – 1860.
Mahler je u nizu bečkih simfoničara Prve bečke škole, koji se proteže od Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Ludwiga van Beethovena, Franza Schuberta, te romantičara Antona Brucknera i Johannesa Brahmsa, bio posljednji. Također je u svoja djela uključivao i ideje ne-bečkih romantičnih skladatelja poput Roberta Schumanna i Felixa Mendelssohna. No znatan utjecaj na njega izvršio je Richard Wagner koji je, po Mahlerovu mišljenju, jedini skladatelj nakon Beethovena čija se glazba temelji na tematskoj razvojnosti.
Miroslav Krleža, hrvatski pisac – 1893.
Najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti, Miroslav Krleža, rodio se 7. srpnja 1893. u Zagrebu
Osebujnost su njegova stvaralaštva, među ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suočena s rasapom individualne svijesti. Uređivao je sve, od Legendi preko časopisa do Zastava. Možda najveću poruku dao je suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. Desetljeća Krležina stvaralaštva obilježila su 20. stoljeće. Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvaćala cijeli Krležin opus. Dodatno takav eventualni pokušaj otežava i činjenica da je sam autor neprekidno intervenirao u svoja već objavljena djela.
Izuzetno je važan i njegov rad na enciklopedistici, gdje je u suradnji s Matom Ujevićem i na njegovu tragu ustrojio Leksikografski zavod koji sada nosi Krležino ime, a koji je po kvaliteti izdanja ravan najvrednijim svjetskim enciklopedijskim institutima, te čini, uz Maticu, Akademiju i Sveučilište, jednu od tri ili četiri glavne kulturne institucije hrvatskoga naroda.
Okončan Desetodnevni rat u Sloveniji – 1991.
Potpisan ‘Brijunski sporazum’ između Slovenije i Jugoslavije – kraj ‘desetodnevnog rata’ u Sloveniji
Lokalne jedinice JNA bile su popunjene uglavnom ročnim vojnicima pod zapovjedništvom jugoslavenskog ministra obrane Veljka Kadijevića, brojale su oko 35 tisuća ljudi, a bile su naoružane svim vrstama oružja i vojnih vozila. Slovenski vojska pod zapovjedništvom Janeza Janše bila je lako naoružani i brojali su oko 26 tisuća ljudi no izdržali su deset dana nanijevši moćnoj JNA strateški poraz.
Slovenci su u sukobu imali 18 poginulih i 182 ranjenih, dok je JNA pretrpjela gubitke od 44 poginulih i 146 ranjenih. Brijunskom deklaracijom, koja je potpisana na zahtjev Europske zajednice, prihvaćen je tromjesečni moratorij na proglašenje neovisnosti Republika Hrvatske i Slovenije što je trebalo osigurati mir na prostoru Jugoslavije. Deklaracijom je posebno zatraženo i da prestanu oružani sukobi na području Slovenije i Hrvatske, te da se JNA povuče u vojarne koje su na području Hrvatske već bile blokirane od strane malobrojnih pripadnika Narodne zaštite i policije. JNA je Sloveniju napustila no to je tek označilo početak pravog rata u Hrvatskoj.
Teroristički napad na londonski javni prijevoz – 2005.
Tijekom tog jutra četiri bombe su aktivirane, tri na londonskom metrou, a četvrta je eksplodirala sat vremena kasnije u poznatom londonskom dvokatnom autobusu. Šezdeset i pet ljudi, uključujući bombaše, je poginulo u napadu, a oko 700 ljudi je ozlijeđeno. Eksplozije su uzrokovale bombe domaće izrade.
