NA DANAŠNJI DAN: Georgiević, Kishon, Valentino i pakt Hitler-Staljin

Na današnji dan 23. kolovoza 1939. Moskvi su Sovjetski savez i Njemačka potpisali pakt o nenapadanju
2020-08-23-DNDD

Teodor Georgiević, hrvatski političar – 1910.

Teodor Georgiević, rođen u Osijeku 23. kolovoza 1910., bio je hrvatski političar, zastupnik Hrvatskog i Ugarskog sabora, veliki župan Bjelovarsko-križevačke županije.

U Beču i Grazu uspješno je studirao i završio pravo. Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu 1876. godine. Obavljao je velik broj činovničkih funkcija u Osijeku pa je bio i kraljevski kotarski predstojnik od 1886. godine. Postaje županijski tajnik u Bjelovaru 1892. godine te podžupan Bjelovarsko-križevačke županije 8 godina.

Zastupnik je u Hrvatskom i Ugarskom saboru desetak godina. U lipnju 1904. imenovan je za velikog župana Bjelovarsko-križevačke županije i bio je na toj funkciji do smrti 1910. godine. Njegovim zalaganjem Bjelovar se naglo razvijao.

Početkom njegovog mandata grad je imao oko 1500 stanovnika, a 7 godina kasnije više od 7000 stanovnika. Otvoreno je mnogo banaka i štedionica, prvo kino, veliki paromlin u blizini centra grada, koji i danas radi te važne željezničke pruge Križevci-Bjelovar i Bjelovar-Virovitica. Zalagao se za slogu Hrvata i Srba i bio je blizak tada vladajućoj Hrvatsko-srpskoj koaliciji.

Ephraim Kishon, izraelski humorist 1924.

Ephraim Kishon, izraelski humorist, dramatičar, scenarist i filmski redatelj rođen je u Budimpešti 23. kolovoza 1924. kao Ferenc Hoffman.

Studirao je likovne umjetnosti – slikarstvo i skulpturu kad je počeo pisati drame i humoreske. Za vrijeme drugog svjetskog rata prošao je kroz nekoliko nacističkih konc-logora, pobjegao je za vrijeme prijevoza u logor smrti Sobibor u Poljskoj, i skrivao se ostatak rata kao slovački radnik.

Njegovi filmovi Sallah Shabati i Shoter Azulai nominirani su za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma. Djela su mu prevedena na 37 jezika, pedesetak knjiga koje je napisao prodano je u više od 40 milijuna primjeraka.

Rudolph Valentino, ikona Hollywooda – 1926.

Dana 23. kolovoza 1926. umro je Rudolph Valentino, američki filmski glumac. Rudolph Valentino bio je talijanski glumac. Najpoznatiji filmovi su mu The Sheik i The Four Horsemen of the Apocalypse .

Poznat je po nadimku ‘Latinski ljubavnik’, kojeg je stekao kao jedna od najpoznatijih filmskih zvijezda 1920-ih godina i jedna od najvećih ličnosti ere nijemog filma.

Valentinova smrt, u New Yorku 23. kolovoza 1926., u dobi od 31 godinu izazvala je dotada nezapamćenu masovnu histeriju među obožavataljicama, pretvorivši ga u jednu prvih ikona Hollywooda.

Pakt Hitler – Staljin – 1939.

U Moskvi su Sovjetski savez i Njemačka potpisali pakt o nenapadanju. U tajnom su se dodatku Hitler i Staljin dogovorili o interesima u istočnoj i jugoistočnoj Europi (podjela intersnih sfera u Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj).

Pakt Ribbentrop-Molotov aka pakt Hitler-Staljin ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza. Potpisali su ga 23. kolovoza 1939. god. u Moskvi sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Mihajlovič Molotov i njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop.

Trgovinska razmjena između dviju moćnih država – gdje je Njemačka dobivala naftu i sirovine do kojih je imala otežan pristup uslijed britanske vojne blokade, a Sovjetski Savez je dolazio do moderne tehnologije – bila je vrlo značajna u prve dvije godine II. svjetskog rata u kojem su SSSR i Njemačka zajednički napali više država i podijelili između sebe njihove teritorije.

Sovjetski Savez si je sklapanjem Pakta osigurao još stanovito razdoblje mira i mogućnost da se bolje pripremi za vojni sraz s Trećim Reichom.

Europski parlament od 2009. godine obilježava današnji dan Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. (NN, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Hrvatska
Vremeplov