NA DANAŠNJI DAN: Franjo Ksaverski, Georg Simon Ohm, Billie Holiday, Bjelovarski ustanak, Krsto Hegedušić, Ante Topić Mimara, Svjetski dan zdravlja

2021-04-07-dndd

Franjo Ksaverski, misionar – 1506.

Franjo Ksaverski (Francisco Javier; Xabier, 7. travnja, 1506. – otok Shangchuan ispred Kantona (Guangzhou), Kina, 3. prosinca, 1552., jedan od najistaknutijih isusovačkih misionara, upoznavši se s Ignacijem Loyolom bio je među utemeljiteljima isusovačkoga reda, misionar u Indiji, Malaji, Šri Lanki, Japanu.

Franjo Ksaverski

Poslije sv. Pavla, sv. Franjo Ksaverski smatra se najvećim misionarem Katoličke Crkve. Njegov lik znači prekretnicu u misijskom radu Crkve, jer joj je dao tako snažan zamah da se može jedino mjeriti sa zamahom sv. Pavla.

Papa Grgur XV. proglasio ga je svetcem 1622. U veljači 1553. tijelo je iz Kine prebačeno u Melaku, Malezija gdje je bilo pokopano narednih 8 mjeseci prije nego je brodom preneseno u Gou, u Indiji, gdje se i danas vrlo poštuje. Ruka mu se nalazi pohranjena na oltaru u crkvi Al Gesu u Rimu. Tijelo mu je ostalo neraspadnuto.

U Hrvatskoj nekoliko katoličkih župa ima za titulara sv. Franju Ksaverskoga (Švarča u Karlovcu, Kozarevac, Viduševec i Vugrovec ). U Zagrebu gradska četvrt, nastala oko kapele i poznatog prošteništa sv. Franje Ksaverskog iz 17. stoljeća nosi ime Ksaver.

Georg Simon Ohm, njemački fizičar – 1787.

Dana 16. ožujka 1787. rođen je Georg Simon Ohm, njemački fizičar.

OHM, Georg Simon

Ohm se istaknuo radovima s područja elektriciteta i magnetizma. Formulirao je zakon prema kojem je jakost struje koja prolazi vodičem proporcionalna naponu (Ohmov zakon).

Proučavao je nastajanje topline u vodiču kojim protječe struja, a bavio se različitim problemima s područja akustike.

Mjerna jedinica Ohm (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.

Istraživao je i u području akustike, optike, metala i matematike.

Billie Holiday, pjevačica – 1915.

Billie Holiday, pravo ime – Eleanor Gough McKay (Philadelphia, 7. travnja 1915. – New York, 17. srpnja 1959.), znana među jazz poklonicima kao Lady Day, predstavlja jednu od najznačajnijih jazz pjevačica svih vremena uz Sarah Vaughan i Ellu Fitzgerald.

Billie Holiday

Nakon teška djetinjstva, slabo obrazovana, 1928. preselila se u New York. Godine 1933. otkrio ju je poznati producent John Hammond i organizirao snimanje s Bennyjem Goodmanom. Nakon toga je počela redovito nastupati i snimati s najvećim ondašnjim imenima jazz-pozornice: Countom Basiejem, Artiejem Shawom, Louisom Armstrongom, a najprisniju suradnju ostvarila je s Lesterom Youngom. Njezine snimke nastale 1935–42. vrhunska su djela jazza u razdoblju swinga. Lakoća i elementarnost njezina glasa te fraziranje »bez taktnih crta«, tj. izbjegavanjem naglašene dobe, ocrtavaju njezin osebujan individualan stil pjevanja. Dojmljivim izvedbama skladbi Strange Fruit, Good Morning Heartache, Lover Man, Easy Living i dr. ostavila je trajan trag u vokalnom jazzu. Autorica je ili koautorica poznatih pjesama: God Bless the Child, Don’t Explain, Fine and Mellow, Lady Sings the Blues, Stormy Blues i dr.

Bjelovarski ustanak – 1941.

Bjelovarski ustanak, povijesni je događaj, koji se dogodio početkom travnja 1941. godine, kada je u Bjelovaru i okolici došlo do pobune protiv jugoslavenske vlasti i proglašena je neovisna hrvatska država.

Na početku Drugoga svjetskog rata (u Kraljevini Jugoslaviji) 6. travnja 1941. godine vladalo je silno neraspoloženje hrvatskoga naroda prema tadašnjoj jugoslavenskoj vlasti. Već u prvim danima rata, Slavonska divizija jugoslavenske vojske iz Bjelovara krenula je prema bojištu u smjeru Bilogore i Podravine. Divizija se sastojala od 108., 42. i 40. pukovnije (puka). Kada su došli na područje Velikog Grđevca 108. pukovniji naređeno je, da krene prema Virovitici. Streljivo su dobili samo srpski vojnici, ne i hrvatski. Bilo je naređeno, da se ubije svaki hrvatski vojnik, koji se ne želi boriti protiv Nijemaca. Narednik satnije Ivan Čvek tajno je naoružao hrvatske vojnike. Izbila je pobuna u 108. pukovniji, tako što su hrvatski vojnici preuzeli nadzor nad pukovnijom i to je preraslo u ustanak protiv jugoslavenske vlasti.

Krsto Hegedušić, slikar – 1975.

Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.

To što se rodio u Petrinji nije za njega imalo velike važnosti, jer se poslije očeve smrti 1909. godine obitelj vratila u Hlebine od kuda je obitelj Hegedušić bila podrijetlom i od tada počinje njegova prisna veza s Podravinom.

Godine 1920. pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt ( današnju Likovnu Akademiju) u Zagrebu i slika prve arhetipske podravske idile. Specijalka kod Becića i grafički tečaj kod Krizmana obogatili su Hegedušićevo znanje, ali nisu utjecali na njegov slikarski stil.

U Parizu gleda slike Pietera Breughela i sluti svoju figuralnu morfologiju. Ni tada se ne prekida njegova veza s Podravinom. Iz sjećanja na podravska obojena stakla nastala je mala tempera, također na staklu Bilo nas je pet vu kleti. Malo poslije, 1929. , nakon susreta sa slikarima Tabakovićem i Postružnikom i pariškim đakom Leom Junekom, osniva skupinu Zemlja. Slika Harmonikaš iz tog razdoblja ideološki odbacuje umjetnost radi umjetnosti, Poplava je puna kritičkog naboja i razornog djelovanja. Podravski motivi tiskani 1933. kao vizualni korelat književnog ruralnog mita Miroslava Krleže popraćeni su i Krležinim predgovorom.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u strahu od uhićenja zbog prijašnjih ljevičarskih istupa privaća zaštitu kardinala Stepinca i tijekom 1941. radi mnogobrojne skice za fresku Golgota u Mariji Bistrici. Poslije rata Hegedušić je imenovan redovitim profesorom Akademije likovnih umjetnosti, a 1950. dobiva naslov majstora slikara i postaje voditelj majstorske radionice. Hegedušićevo slikarstvo dokaz je da se umjetnost ne može posve odvojiti od spoznaje, zato u njegovim slikama ima i poruge i suvremenih otuđenja. Mladoženja, vol i pumpa iz 1969., slika je onoga što ostaje, a što je ostalo od grada, što je ostalo od čovjeka u gradu. Od 1971. do 1973. u spomen-domu na Tjentištu radi na velikom ciklusu fresaka. Prizori su puni strave. Čitav taj veliki i radikalni opus Krste Hegedušića ne možemo svrstati u lijepe slike, jer one su pobuna protiv zla.

U njegovoj rodnoj Petrinji od 1987. djeluje galerija koja se zove njemu u čast.

Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti – 1987.

Na današnji dan, u Korušcama u Dalmatinskoj zagori, 7. travnja 1898., rođen je Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti.

Ante Topić Mimara

Studirao je slikarstvo i restauriranje umjetnina u Rimu. Kolekcionarstvom se bavio od 1921. godine, a nakon Drugog svjetskog rata bio je savjetnik pri Jugoslavenskoj vojnoj misiji u Berlinu i Münchenu, gdje je radio na povratu opljačkanih hrvatskih i jugoslavenskih kulturno-umjetničkih dobara.

Umjetničku zbirku od oko 3.000 različitih predmeta od prapovijesti do 20. stoljeća, darovao je 1972. godine hrvatskom narodu, a zbirka je smještena i izložena u zgradi nekadašnje gimnazije na Rooseveltovu trgu u Zagrebu, u današnjem Muzeju Mimara. Pored toga, veliki dio kolekcije darovan je Narodnom muzeju Srbije u Beogradu.

Dana 30. siječnja 1987. u Zagrebu je umro Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti.

Svjetski dan zdravlja

Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva. Sjedište joj je u Ženevi u Švicarskoj. SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine. Prvi predsjednik skupštine SZO-a bio je prof. Andrija Štampar. “Svjetski dan zdravlja” obilježava se svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;

Ante Topić Mimara
Billie Holiday
Bjelovarski ustanak
dogodilo se na današnji dan
fizičar
Franjo Ksaverski
Georg Simon Ohm
kolekcionar
Krsto Hegedušić
misionar
naivna umjetnost
Pjevačica
slikar
svetac
Svjetska zdravstvena organizacija
vremeplov