Mirovinski paradoks: Zašto najveće mirovine u Hrvatskoj nisu i najveće?
U Hrvatskoj je najviši iznos mirovine zakonski ograničen – propisan Zakonom o najvišoj mirovini. Istovremeno, postoje i zakonski definirane najniže mirovine. Te dvije krajnosti predstavljaju antipode mirovinskog sustava.
Pojednostavljeno, najniže mirovine često su veće od onih koje su izračunate prema stvarnom radnom stažu i plaćama, dok su najviše mirovine niže od onoga što bi osiguranici dobili da nije zakonskog ograničenja. Dok najniže mirovine prosječno ne prelaze 400 eura, one najviše dosežu gotovo 1.500 eura.
S rastom plaća raste i pitanje opravdanosti postojećih ograničenja – posebno za one koji su dugi niz godina uplaćivali iznadprosječne doprinose i time „zaradili“ visoke mirovine, ali ih zbog zakonskog limita nikad neće u cijelosti primiti. Time se želi ublažiti nejednakost unutar sustava međugeneracijske solidarnosti, piše mirovina.hr.
Prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), razlika između zakonski zajamčene najniže mirovine i stvarno izračunate iznosi u prosjeku 120 eura – u korist umirovljenika. No, kad je riječ o korisnicima najviših mirovina, službeni podaci ne otkrivaju koliko im je mirovina umanjena u odnosu na puni izračun, piše Mirovina.hr.
Evo kako funkcionira formula
HZMO potvrđuje da ne vodi posebnu evidenciju o korisnicima koji primaju mirovinu prema Zakonu o najvišoj mirovini. U prosincu 2024. takvih je bilo 1.688, dok ih je u svibnju 2025. evidentirano 1.691. Nema podataka o prosječnoj razlici između stvarnog izračuna i onoga što im je država dozvolila isplatiti.
Zakonska formula najviše mirovine uključuje: ukupni radni staž × 3,8 vrijednosnih bodova × polazni faktor. No, maksimalna svota ne smije biti veća od dvostruke vrijednosti najviše mirovine za 40 godina staža.
U travnju 2025. najvišu mirovinu primilo je 1.689 osoba, s prosječnim iznosom od 1.489 eura. Svi su ostvarili preko 37 godina staža. Kod starosnih mirovina prosjek iznosi 1.626 eura za 865 korisnika. Obiteljskih najviših mirovina ima gotovo jednako – 798, s prosjekom od 1.348 eura, dok ih je 26 invalidskih od 1.279 eura.
Ukupan broj najviših mirovina već deset godina stagnira na oko 1.600. No, mijenja se njihova struktura – sve je više obiteljskih, a sve manje onih ostvarenih radom. Primjerice, 2019. evidentirano je tek 331 obiteljska najviša mirovina, što znači da se njihov broj u pet godina više nego udvostručio.
Iznos tih mirovina također se značajno promijenio. Najviša obiteljska mirovina 2015. iznosila je, preračunato, oko 809 eura. Pet godina kasnije – 966 eura. Danas se približava 1.500 eura. Za to je najzaslužniji rast plaća, kao i redovno usklađivanje mirovina s rastom cijena i plaća.
