Ministri u Hrvatskom saboru: Nedjelja dan odmora, a za one koji rade adekvatno plaćena

Oporba je prigovorila na objedinjenu raspravu o zakonskim prijedlozima

Patrik Macek/PIXSELL

Reguliranjem rada nedjeljom želi se omogućiti pravo na nedjelju kao dan odmora, postići ravnoteža privatnog i poslovnog života, a propisivanjem minimalnog povećanja plaće, da oni koji rade nedjeljom budu adekvatno plaćeni, rekli su u Saboru ministri gospodarstva i rada.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Davor Filipović predstavljajući saborskim zastupnicima prijedlog izmjena Zakona o trgovini naglasio je kako je nedjelja prema hrvatskoj tradiciji i običajima dan tjednog odmora, a i najnovije istraživanje na 1000 ispitanika pokazuje da dvije trećine hrvatskih građana podržava regulaciju rada nedjeljom.

Zakonskim izmjenama nedjelja će biti u pravilu neradna, s tim da će trgovci moći odabrati 16 radnih nedjelja u godini, čime se uvažava činjenica da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam. Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan.

– Ovo je dobar balans i ne mislim da će doći do ikakvog pada profitabilnosti jer će se odlasci ljudi u šoping prebaciti na druge dane. Ne očekujem da će tu biti problema, a ljudi koji sada rade nedjeljom moći će to vrijeme provesti s obitelji, rekao je ministar Filipović.

Na razini EU-a gotovo pola zemalja ima reguliran rad nedjeljom, primjerice Belgija, Španjolska, Austrija, Njemačka, Francuska… i tamo to funkcionira sasvim dobro, dodao je ministar gospodarstva.

Na zabrinutost Marijane Puljak (Centra) da će se “promet prebaciti na benzinske pumpe koje će moći raditi nedjeljom”, Filipović ističe kako ni tu ne očekuje probleme jer je jasno popisano što one mogu prodavati.

Da je riječ o dobrom balansu drži Branko Bačić (HDZ) koji vjeruje da će ovaj put zakon proći na Ustavnom sudu. Smatra kako do drugog saborskog čitanja treba omogućiti i da rad blagdanom bude uređen zakonom.

Iako nije oduševljen zakonom Dario Hrebak (HSLS) ocijenio je dobrim što se nije išlo na apsolutnu zabranu rada nedjeljom.

Marin Miletić (MOST) pozdravlja nedjelju kao neradni dan, no drži kako bi bilo dobro da radnici mogu sami izabrati žele li raditi nedjeljom.

Dalija Orešković (Centar) međutim, napominje da u tezama o katoličkim vrijednostima i zabrani rada nedjeljom vidi dodvoravanje crkvi.

– Uoči božićnih blagdana bit će puno pohvala s oltara u propovijedima, ustvrdila je.

Ne bi trebalo ograničavati rad nedjeljom već radnike adekvatno platiti, smatra Anka Mrak Taritaš (Glas).

Piletić: Rad nedjeljom mora se platiti 50 posto više svim radnicima

Upravo se izmjenama Zakona o radu po prvi puta propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, istaknuo je tijekom saborske rasprave ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić.

To se odnosi na sve radnike – i u privatnom i u državnom i javnom sektoru. Rad nedjeljom sada se prosječno plaća 37 posto više, kazao je Piletić.

Izmjenama se također sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, uređuje rad na izdvojenom mjestu, dodatni rad za drugog poslodavca, rad preko digitalnih platformi, propisuje ugovaranje plaće u bruto iznosu, dodao je.

SDP-ovci najviše kritika na izmjene ZOR-a

Najviše kritika na izmjene ZOR-a imali su SDP-ovi zastupnici, navodeći da se maksimalni rok rada na određeno vrijeme treba skratiti na jednu godinu te propisati minimalna satnica i za rad blagdanima, noćni i smjenski rad, za prekovremene sate i uvjete otežanog rada.

– Pravite nas ludima, rekla je Sabina Glasovac (SDP) ministru rada Piletiću.

No, ministar je pojasnio da se uvećanje tih dodataka na plaću definiraju kolektivnim ugovorima. Naglasio je i kako dr sva povećanja za prekovremeni rad, noćni, u otežanim uvjetima ne smiju obračunati na iznos niži o utvrđene minimalne plaće. Dodao je i kako je ovo tek prva faza reforme radnog zakonodavstva.

Ministar rada otklonio je također oporbene kritike da se izmjenama ZOR-a radi korak nazad, ističući da se njima zakon dodatno usuglašava s europskim standardima.

Oporba je prigovorila i na objedinjenu raspravu o zakonskim prijedlozima, a Mrak Taritaš (Glas) zaključila je da je to “kao da se objedine grudnjaci, svinjske polovice i drva za ogrjev”.