Kalinić: Niti jedno sklonište nije spremno primiti stanovništvo

Dio zemalja EU je zahvatila psihoza, strah od nuklearnog udara Rusije koja je već koristila interkontinentalni projektil. Skandinavske zemlje krenule su u pripremanje skloništa u slučaju atomskog udara. Nijemci su dobili protokol kako se ponašati u slučaju najgoreg scenarija.

Zakonom o civilnoj zaštiti preskočena su skloništa

– Svi su izbjegavali, dogodila se korona, smijali su se kad su se kupovale maske i ostala oprema. To je sve više-manje došlo iz Ureda za upravljanje hitnim situacijama. Onda je prestalo biti smiješno i prestalo je biti smiješno kad je bio potres. U međuvremenu je grad Zagreb jedini imao civilnu zaštitu, rekao je Kalinić.

Osvrnuo se na izostavljanje gradnje novih skloništa, ali i zapuštenost onih izgrađenih.

– Zadnjim zakonom za koje ja znam što je napisano u civilnoj zaštiti, jednostavno su preskočena skloništa. Skloništa nema jer ljudi s vizijom koji su pisali taj zakon su zaključili da nikada u Europi neće biti rata niti postoji kakva prijetnja, rekao je.

– Međutim, imamo stara skloništa, trebalo bi ih urediti, trebate imati rezerve hrane, vode, kemijske WC-e, filtre koje nemate. Niti jedno sklonište, bilo je jedno, ali to je isto devastirano u međuvremenu, koje je spremno primiti stanovništvo unutra, dodao je.

Govoreći o skloništima, Kalinić je ustvrdio da Zagreb i ostali gradovi imaju niz garaža koje se mogu iskoristiti.

– Nikakav problem ne bi bio da se ulože određena sredstva, stave balistička vrata, filteri, kemijski WC-i i da to bude također jedno od mjesta za sklanjanje, kazao je.

– Međutim, ako stvarno dođe do totalnog nuklearnog udara, onda je to u potpunosti nepotrebno zato što je to kataklizma i rijetko tko će od toga preživjeti, zaključio je, piše HRT.

Prvo treba složiti strategiju nacionalne sigurnosti

Komentirao je i ulogu Ureda za upravljanje hitnim situacijama.

– Ured za upravljanje hitnim situacijama koji je postojao, na kojem velika većina koja ga dan danas komentira nije razumjela, njegovo je da traje 24 do 48 sati i onda se uključuje država. Država se ni nakon šest mjeseci tada nije bila uključila i slabo je uključivanje danas, napomenuo je.

Kada je krenula korona, ustanovilo se da Hrvatska ima rezerve hrane za 28 dana, a trebala je imati za 4 do 5 godina za cijelu populaciju svog stanovništva, rekao je Kalinić.

– Ja sam već spominjao gospodina koji bi to mogao dovesti u red. Prvo treba složiti strategiju nacionalne sigurnosti. Ja sam predložio da to bude voditelj Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. On je u stanju okupiti tim koji će to riješiti na zadovoljavajući način, ustvrdio je.

Što sve treba napraviti da bi bili sigurnija nacija

U nekim školama u Zagrebu, ali i u javnim ustanovama održane su vježbe evakuacije građana u slučajevima nekih elementarnih i općih opasnosti i ugroza. Bilo je takvih vježbi i priprema za vrijeme Ureda za upravljanje hitnim situacijama, rekao je Kalinić.

–  Mnogi ravnatelji su se bunili zbog toga, međutim, mi smo na tome inzistirali, isto kao što smo inzistirali na tome da vrata u školama se mogu otvoriti s unutarnje strane, bez ključa, a s vanjske strane da mora biti ključ. To nikada nije zaživjelo, rekao je.

Kalinić je nabrojao što bi se sve trebalo ispraviti i bolje napraviti kako bismo bili sigurnija nacija.

– Kad ste imali pripreme za zadnju Univerzijadu u Zagrebu, onda u Domu sportova niti jedna vrata koja su bila predviđena da bi se trebala otvoriti u slučaju opasnosti nisu se mogla otvoriti zato što je bila naslagana oprema oko njih, dao je primjer.

– Isto kao da odete sad u bilo koje skladište u gradu Zagrebu, nemate filter, nemate WC, nemate ništa što je neophodno za to. Međutim, to se da preraditi, ponovio je.