Jastrebarsko domaćin Prve međunarodne znanstvene konferencije za mlade istraživače jugoistočne Europe
U povodu obilježavanja 25. godišnjice smrti šestorice tragično poginulih šumarskih znanstvenika, Hrvatski šumarski institut i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije organiziraju danas u Jastrebarskom Prvu međunarodnu znanstvenu konferenciju za mlade istraživače jugoistočne Europe “Razvoj i napredak na temeljima prošlosti”. Konferencija je okupila dvjestotinjak sudionika iz tridesetak institucija s prostora jugoistoka Europe.
– Cilj konferencije je transfer znanja i povezivanje mladih istraživača. A upravo mladi znanstvenici trebaju biti inicijalna jezgra koja će pripremati projekte i ostvariti još intenzivniju međunarodnu suradnju, rekla je Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskoga šumarskog instituta.
Dražen Kopač
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da je riječ o vrlo vrijednom skupu šumarske znanosti.
– Hrvatska ima dobru tradiciju gospodarenja šumama, dugu preko 250 godina. Također, šumarstvo je jedna od važnijih strateških grana hrvatskoga gospodarstva, a šume naše veliko bogatstvo. Šume čine gotovo 49 posto površine Hrvatske. Veliki dio toga područja je zaštićen, rekla je ministrica.
Otvorenju konferencije prisustvovala je i Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora.
– Podržavamo ovakve aktivnosti Hrvatskoga šumarskog instituta jer su usmjerene u promicanje znanosti. Znanje daje moć, a tu moć trebamo oplemeniti. Nema boljega nego kad iskusni znanstvenici, istraživači, svoje znanje prenose na mlade ljude. Ne mogu se donositi samo političke odluke koje neće biti utemeljene za znanosti, rekla je Petir.
Dražen Kopač
U ime Zagrebačke županije otvorenju konferencije prisustvovao je pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josip Kraljičković. Rekao je da Županija ima odličnu suradnju s Hrvatskim šumarskim institutom, čije je sjedište upravo na njezinu prostoru – u Jastrebarskom. Istaknuo je i suradnju Županije sa šumoposjednicima.
– Pod šumama je 35% županije, od čega je 60% šuma u državnom, a 40% u privatnom vlasništvu. Šumoposjednike sufinanciramo kroz naše mjere za sadnju, dosađivanje i rad u šumama, rekao je Kraljičković.
