HZZO privatnicima platio 551 milijuna kuna

Samo tri klinike na toj top-listi uprihodile su čak 281 milijun kuna ili gotovo 80 posto od državnog osiguravatelja

Gotovo 551 milijun kuna HZZO platio je usluge u prošloj godini privatnicima u zdravstvu, od čega je 382,6 milijuna otišlo u 87 privatnih poliklinika i bolnica, piše Jutarnji list.

Samo tri klinike na toj top-listi uprihodile su čak 281 milijun kuna ili gotovo 80 posto od državnog osiguravatelja. No, bez obzira na veličinu iznosa, svima koji imaju ugovore s HZZO-om prihodi od javnog novca lani su rasli unatoč koronakrizi. Najviše je, i to 120 milijuna kuna, plaćeno Klinici za bolesti srca Magdalena, potom 93 milijuna kuna Radiochirurgiji te 68 milijuna Klinici Medikol koja godinama ima ugovor s HZZO-om za dijagnostičke pretrage, a 23 milijuna uplaćeno je Poliklinici za hemodijalizu Avitum.

Također je klinikama za dijalizu, i to Poliklinici International Dialysis Centersu plaćeno 12,928.326, a Fresenius Medical Careu 5,75 milijuna kuna. Samo za PET CT dijagnostiku Medikolu je lani plaćeno 55 milijuna kuna, a KBC-u Zagreb, koji jedini ima uređaj za tu uslugu u javnom zdravstvu, 29 milijuna kuna. Među ostalim svojim je osiguranicima HZZO kod privatnika platio 1382 CT pretrage “jedne regije” i za to platio 506.000 kuna, 129 CT-a mozga i glave plaćeno je 54.936 kuna, 29 milijuna kuna plaćeno je 40.756 postupaka magnetske rezonance (MR), a za oko 3300 mamografija plaćeno je 550.000 kuna.

Lani je HZZO potpisao ugovore s 87 privatnih klinika i bolnica, 129 privatnih praksi (specijalističkih ordinacija i laboratorija), 77 ustanova koje obavljaju fizikalnu terapiju u kući te s 27 privatnih praksi za provođenje fizikalne terapije.

Za sklapanje ugovora s privatnicima za različite, poglavito dijagnostičke usluge godinama vrijedi opravdanje da je sve u cilju smanjenja listi čekanja, a da je osiguravatelju svejedno kome plaća dok te cijene nisu veće od onih koje se plaćaju u javnom zdravstvu. No, svjedoci smo da “sinergija privatnog i javnog”, na čemu se i dalje inzistira, nije smanjila liste čekanja niti povećala kvalitetu usluge.

Godinama to, uz premalo reguliranja, nije dovoljan poticaj da se nešto stvarno promijeni u funkcioniranju sustava u kojem se “isplati” platiti pretragu privatnicima, ali se “ne isplati” uvesti primjerice dvosmjenski rad i osigurati da svi uređaji u javnom zdravstvu rade maksimalno, a ne samo “ujutro”, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.