HZMO bilježi porast od 42.000 osiguranika, najviše od uspostave Republike Hrvatske

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je kako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje danas ima najveći broj osiguranika koji plaćaju doprinose u odnosu na proteklih 30 godina te da je taj broj u godinu dana porastao za 42.000.

Broj nezaposlenih je manji nego prije pandemije, visina prosječne plaće gotovo je 7500 kuna, nabrajao je Piletić na tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojom je obilježena stota obljetnica mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, dodavši kako je cilj da se do kraja mandata ove Vlade podigne prosječna plaća na 7600 kuna, a minimalna na 4250 kuna.

– Povećat ćemo mirovine za 10 posto, unatoč geopolitičkim zbivanjima i inflaciji, poručio je ministar na sjednici na kojoj je iznesen i podatak da Hrvatska danas ima oko 1,5 milijuna osiguranika i više od 1,2 milijuna korisnika mirovina.

Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika pozvao je da se automatiziraju podaci o ukupnim primanjima umirovljenika kako bismo dobili pouzdan podatak o onima koji su stvarno u potrebi. Posebno se osvrnuo na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca da se stopa doprinosa za prvi mirovinski stup s 15 smanji na 13 posto poručivši da bi “to značilo totalno osiromašenje naših umirovljenika”.

Marina Vlašić Iljkić (SDP) i Katarina Peović (RF) problematizirale su održanje mirovinske štednje i drugog mirovinskog stupa. Dok je Vlašić Iljkić upitala trebaju li štediše imati razloga za zabrinutost jer je vrijednost mirovinske štednje na godišnjoj razini pala za 0,3 posto, Peović je stajališta da drugi mirovinski stup treba ukinuti, a sredstva građana transferirati u državni proračun. Kao opasne ocijenila je i neke najave da se ukida koncept međugeneracijske solidarnosti.

Državni tajni Dragan Jelić odgovorio je da su planovi upravo suprotni – daljnje osnaživanje drugog i trećeg mirovinskog stupa. Istaknuo je i da mirovinski fondovi ulažu dugoročno te su svi u korona krizi bili u plusu.

– Planiramo da obavezni mirovinski fondovi u budućnosti ulažu i u zdrava javna poduzeća i u infrastrukturne projekte gdje bi imali sigurne prihode, a plan je i smanjiti administrativne naknade, rekao je Jelić.