Hrvatska uvodi stroža pravila za kredite
Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da se najavljeno ograničavanje kriterija kreditiranja uvodi preventivno, u kontekstu i vrlo snažnog rasta potrošačkih kredita, a kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša.
Hrvatska narodna banka (HNB) je jučer izvijestila da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava planira uvesti nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.
Vujčić je u HNB-u izjavio novinarima da taj dokument ima namjeru uspostaviti minimalne kriterije za kreditiranje potrošača, kako u pogledu stambenih tako i gotovinskih potrošačkih kredita.
Nova pravila za kredite
Pritom, iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite.
Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Kada je riječ o stambenim kreditima, banke će imati mogućnost da do 20 posto od ukupnog broja kredita odobre na osnovi drugih kriterija, na temelju vlastite procjene, dok se kod gotovinskih kredita to omogućava za do 10 posto ukupnog broja kredita. Pritom, naveli su danas iz HNB-a, iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri se smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
Mjere stupaju na snagu 1. travnja
Ove mjere se upućuju u javnu raspravu, kazao je Vujčić, jer već duže vrijeme svjedočimo vrlo brzom rastu prvenstveno gotovinskih kredita, a koji se u zadnje vrijeme dodatno ubrzao. Naime, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala je s 3.6 posto krajem 2022. na 15.9 posto krajem 2024. Pritom, mjesečna vrijednost tih odobrenih kredita se trenutačno kreće od 300 do 350 milijuna eura, naveo je Vujčić.
– Ovo je preventivna mjera kako u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša. Povijest nas je naučila da je bitno imati ovakve vrste makroprudencijalnih mjera kako bi buduću krizu ili usporavanje ekonomije mogli lakše prebroditi, izjavio je Vujčić.
Podsjetio je i na razdoblje 2009. i 2010. godine, kada je financijska kriza izbjegnuta upravo zbog pravovremenog usporavanja rasta kreditne aktivnosti, koja je u to vrijeme bila znatno viša. Rekao je i da bi ova mjera trebala djelovati i antiinflatorno, budući da će “hladiti” potražnju, odnosno osobnu potrošnju koja snažno raste, pa tako doprinosi i rastu cijena.
Mjere bi na snagu trebale stupiti 1. travnja, po Vujčićevim riječima sigurno će biti dugotrajnije naravi, no to ne znači da se u budućnosti neće mijenjati, bilo u smjeru dodatnog “zatezanja” ili pak popuštanja. “No, jednom kada se uvedu takve takozvane makroprudencijalne mjere, one su tu da neko vrijeme budu prisutne i da vidimo rezultate koje će polučiti”, pojasnio je.
Eventualne promjene će osjetiti samo oni koji će tek uzimati kredit, iako i tu za većinu neće biti promjena, budući da se većina kredita odobrava u okviru ovakvih uvjeta. Manjina kredita, pak, u ovom trenutku je bila odobrena uz “labavije” uvjete, rekao je guverner.
HNB je naveo i nekoliko primjera kako će promjene utjecati na kredite.
Stambeni kredit
Bračni par s ukupnim mjesečnim dohotkom od 2.500 eura uzima kredit na 25 godina uz kamatnu stopu od 4 %. Vrijednost stambene nekretnine iznosi 240.000 eura. Koliki je najveći iznos kredita koji im banka može odobriti?
Uvjet 1 – DSTI omjer: Najviši dopušteni mjesečni anuitet kredita jest 45 % od 2.500 eura, dakle 1.125 eura. Najveći mogući iznos kredita uz rok otplate od 25 godina i kamatnu stopu od 4 % jest 213.135 eura.
Uvjet 2 – LTV omjer: 90 % vrijednosti nekretnine Najviši mogući iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine jest 90 % od 240.000 eura, dakle
216.000 eura.
Bračni par može podići kredit u maksimalnom iznosu od 213.135 eura. Taj bi iznos mogao biti veći ako se rok dospijeća produlji s 25 na najviše dopuštenih 30 godina, te bi tada mogao iznositi najviše 235.644 eura, prenosi Index.
Gotovinski kredit
Potrošač uzima gotovinski kredit za kupnju automobila u iznosu od 15.000 eura uz kamatnu stopu od 6 % i na rok otplate od 10 godina. Potrošač ostvaruje mjesečni dohodak od 1.800 eura. Može li potrošač uzeti željeni gotovinski kredit?
Uvjet 1 – DSTI omjer: Najviši dopušteni mjesečni anuitet kredita jest 40 % od 1.800 eura, dakle 720 eura. Mjesečni anuitet gotovinskoga kredita iz primjera iznosi 166 eura. Shodno tome potrošač može uzeti gotovinski kredit iz primjera (166 < 720).
Stambeni i gotovinski kredit
Potrošač uzima gotovinski kredit u iznosu od 5.000 eura uz kamatnu stopu od 6 % i na rok otplate od 10 godina. Potrošač ostvaruje mjesečni dohodak od 1.400 eura i već otprije otplaćuje stambeni kredit u iznosu od 540 eura mjesečno. Može li potrošač uzeti željeni gotovinski kredit?
Uvjet 1 – DSTI omjer: Najviši dopušteni omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka jest 40 % od 1.400 eura, dakle 560 eura. Potrošač na servisiranje anuiteta stambenoga kredita već troši 540 eura mjesečno, a kako je najviši dopušteni teret otplate svih kredita zajedno 560 eura, mjesečna rata za gotovinski kredit ne smije biti veća od 20 eura (560̶ 540 = 20).
Najveći mogući iznos gotovinskoga kredita uz rok otplate od 10 godina i kamatnu stopu od 6 % jest 1801 euro.