Hrvatska staje na kraj visokim bankarskim naknadama?
Iz Ministarstva financija dolaze dimni signali da će se ići u izmjenu sustava bankarskih naknada.
– Ministarstvo financija svjesno je problematike naknada banaka, o čemu je u svibnju skrenulo pozornost HNB-u. U okviru svoga djelokruga, Ministarstvo razmatra moguće opcije djelovanja, uključujući zakonodavna rješenja, poručili su iz kabineta ministra Marka Primorca za Večernji list.
O problematici naknada više puta je pisao i Tportal. Banke imaju od 100 do čak 800 “tarifnih stavki”, odnosno različitih naknada i provizija, s time da je to područje slabije regulirano u odnosu na, primjerice, ograničenja kamatnih stopa na kredite građanima.
Od 2021. Hrvatska narodna banka (HNB) započela je s pojačanim aktivnostima praćenja, analize i nadzora bankarskih naknada.
U tom je razdoblju došlo do naglog rasta prihoda od provizija i naknada koji su kreditne institucije ostvarivale u sektoru kućanstva – prihodi od naknada za 2021. iznosili su nešto više od 250 milijuna eura, da bi već u 2022. premašili 300 milijuna eura, a u 2023. bili su oko 320 milijuna eura.
Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, druge po važnosti su naknade vezane uz kreditne kartice, a treće po udjelu u prihodima su naknade za vođenje računa.
Rok od šest mjeseci
Kako bi konačno uveo red u područje naknada, HNB je krajem lipnja poslao okružnicu bankama, kojom je zatražena uspostava metodologija kojima će se definirati kako se utvrđuju naknade. Za to im je postavljen rok od šest mjeseci.
Najava Ministarstva financija da se razmišlja i o “zakonodavnim rješenjima” govori o tome da ministar Primorac smatra da HNB-ova okružnica neće biti dovoljna za strožu kontrolu bankarskih naknada.
Inače, u ovoj godini mnoge su banke povećale svoje naknade, prenosi N1.
Rastu naknade
Tako je Erste banka od 1. veljače podigla naknadu za vođenje tekućeg i žiroračuna s 1,59 na dva eura te naknadu za korištenje računa od strane opunomoćenika s 0,27 na 0,40 eura, po svakom opunomoćeniku mjesečno.
U OTP-u je od 1. travnja poskupjelo “izvršenje usluge po SEPA izravnom terećenju”, pa dok je stara naknada bila jedan posto, minimalno 0,35 eura te maksimalno 3,32 eura po nalogu, nova iznosi jedan posto – minimalno 0,50 eura, a maksimalno euro po nalogu.
Vođenje tekućeg računa poskupjelo je s 1,59 na 1,90 eura mjesečno, a vođenje žiroračuna s 1,26 na 1,90 eura mjesečno, pri čemu se naplaćuje ako je evidentiran promet.
Vođenje deviznog računa poskupjelo je u OTP-u s 11,95 na 15 eura godišnje, a vođenje deviznog žiroračuna s 10,62 na 15 eura godišnje.
Druga po veličini banka na tržištu, Privredna banka Zagreb, od 1. kolovoza podigla je naknade za vođenje transakcijskih računa i dio kreditnih transfera putem online bankarstva.
Tarife bankarskih naknada javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako komparirati. Koristan alat za snalaženje u šumi naknada je preglednik HNB-a.
