Hajduković odlučan i nakon sastanka s Dombrovskisom: Odgoditi uvođenje eura

Uvođenje eura, smatra, trebalo bi odgoditi barem do stabilizacije energetskih i prehrambenih lanaca zbog rata u Ukrajini, ali i posljedica covid krize
domagoj hajduković Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković nakon sastanka s izvršnim potpredsjednikom EK Valdisom Dombrovskisom ocijenio je da će inflatorni udar biti puno veći od 0,3 posto koliko predviđa EK te se založio za odgodu uvođenja zajedničke europske valute.

– Formalni kriteriji za uvođenje eura su više nego ispunjeni, no, iako to podržavam, morao sam izraziti skepsu jer sumnjam u trenutak zbog već izraženih inflatornih pritisaka koje naši građani već osjećaju. Bojimo se da će ih uvođenje eura samo povećati i zbog toga smatramo da uvođenje eura treba odgoditi, izjavio je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) novinarima.

Rekao je kako mu je Dombrovskis na pitanje koliki je predviđeni inflatorni udar zbog uvođenja eura odgovorio da će on biti u rasponu od 0,1 do 0,3 posto.

– To je istina kada uzmemo u obzir sve izdatke koje će zahtijevati uvođenje eura poput POS aparata, konvertiranja različitih programa i drugih, međutim, poznajući hrvatsku stvarnost taj bi inflatorni pritisak mogao biti puno veći zbog zaokruživanje cijena, preračunavanja koje će možda biti liberalno, kazao je i dodao kako je u drugim državama to donijelo inflaciju puno veću od 0,3 posto.

Hajduković kaže kako bi trebalo odgoditi uvođenje eura barem do stabilizacije energetskih i prehrambenih lanaca zbog rata u Ukrajini, ali i posljedica covid krize. Neki inflatorni pritisci su nevezani za uvođenje eura, ali odgoda bi pospješila uvođenje eura, smatra.

Ističe kako smo prilično neozbiljno shvatili uvođenje eura kada je riječ i iskorjenjivanju i sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi, kojih u Hrvatskoj ima dosta. Hajduković pita zašto u Hrvatskoj ne bi postojale crne liste trgovaca koji se ne drže pravila na temelju čega bi građani mogli odlučivati kod koga kupovati. Takve prakse postojale su u nekim državama poput Slovačke, koja je imala prijelazni period više od godine dana.

– Tamo su cijene bile izražene u obje valute, građani su se učili preračunavati i ohrabrivali prijavljivati one koji ne preračunavaju cijene dobro, rekao je Hajduković.

Hrvatska
Politika