Grijanje neće nestati, ali računi bi mogli rasti. Stručnjak upozorava: Ove zime plaćat ćemo skuplje energente

Ivan Brodić, glavni urednik i suvlasnik portala Energypress, govorio je za N1 o cijenama energenata i pripremama za novu jesen i zimu usred ratova koji bjesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.

– Nekoliko je tu čimbenika; cijena plina na nizozemskoj referentnoj burzi skočila za nešto manje od 60 eura, trenutačno iznosi 80 eura po MWh-u (megavat-satu), što je dosta zabrinjavajuć podatak za sve one koji trebaju planirati zimski dio plinske godine, kazao je Brodić komentirajući očekivanja za nadolazeći kraj kalendarske godine.

Skladišta u Europi ispodprosječno puna

– S druge strane, skladišta plina po Europi su ispodprosječno puna, što se tumači kockom trgovaca i mogućim krajem geopolitičkih trenja koja značajno utječu na cijenu plina; govorimo o zaljevskoj krizi i novoj krizi, odnosno hutističkom (Ansar Alah) ugrožavanju ulaza u Crveno more.

Nakon toga, Brodić je analizirao situaciju u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

– Što se Hrvatske tiče, skladište plina je dosta dobro popunjeno, nešto manje nego lani u ovo doba, ali iznad prosjeka EU. Hrvatska ima dodatni čimbenik osiguranja, a to je LNG terminal koji je sasvim solidno popunjen, dodaje Brodić.

– EK zahtijeva solidnu popunjenost skladišta plinom (preko 90 posto), ali trenutačno niti jedno skladište osim poljskih nije popunjeno u tom postotku. Neke zemlje donose čak posebne uredbe kojima dopuštaju vlastitim energetskim kompanijama koje se bave skladištima plima nižu popunjenost, kaže.

Najviše profitira SAD

– Pitanje je koliko je politički moguće na tako nešto utjecati u današnjim vremenima. Koliko je nekom trgovcu plinom moguće politički narediti da brani nacionalne interese, čini mi se da su takvi pritisci ograničenog dometa, kaže Brodić.

Dodaje kako cijela situacija najviše odgovara SAD-u i njegovim partnerima.

– Što se tiče trgovine ukapljenim plinom, ova cijela situacija najviše odgovara energetskom sektoru SAD-a i njegovim saveznicima; viša cijena LNG-a donosi veći profit. Europa u logističkom smislu ne ovisi o ovim geopolitičkim točkama koje smo spomenuli, ali svaka burza uključuje ta geopolitička trenja kao faktor rizika i dodaje ga u izračun cijene.

Hoće li se situacija na Bliskom istoku smiriti?

– Hoće li se situacija na Bliskom istoku smiriti? Teško je prognozirati, postoje različita mišljenja, ali najviše analitičara prognozira da bi se mogla smiriti nakon američkim midterms izbora. U tom trenutku cijena plina i ostalih energenata bi se relaksirala, ali pitanje je u kojem roku će se ona oporaviti do onih razina na kojima je bila u siječnju (27 eura po MWh), kaže.

Međutim, dio problema vidi i u činjenici da su iranski udari uništili dobar dio energetske infrastrukture u Perzijskom zaljevu.

– U Zaljevu je infrastruktura značajno uništena i pitanje je koliko je vremena potrebno da se ona obnovi. Europa dosad nije bila značajno okrenuta prema tom dijelu svijeta; kolokvijalno rečeno, bojazni za to da će se radijatori ohladiti vjerojatno nema, ali pitanje je koja će biti cijena energenata, dodaje Brodić.

S druge strane, Brodić smatra da je geopolitička situacija u Venezueli, još jednom velikom proizvođaču nafte, također išla na mlin Washingtonu.

– Kina, kao najveći otkupljivač nafte, dobila je značajni udarac promjenom režima u Venezueli. Ta trgovina se zapravo više ne odvija. S druge strane, Donald Trump je stavio pod američku kontrolu energetski sektor Venezuele i došao do toga da u ovom trenutku kontrolira nešto manje od 50 posto globalne proizvodnje energenata i dobar dio odluka naftnog kartela OPEC-a. Možemo zaključiti da u ovom trenutku globalnom energetikom dominira službeni Washington, kaže Brodić.

Dodaje kako ćemo ove zime, nažalost, plaćati skuplje energente.

– Cijene plina za industriju i kućanstva ove jeseni bit će nešto više nego što su bile prošle godine. Što se tiče regionalnih energetskih prilika, sve će ovisiti o budućim razgovorima na razini Budimpešta – Zagreb. Taj dogovor mi se čini iznimno izglednim. Srednja Europa je nakon sankcija ruskim energentima okrenuta na hrvatsku naftnu i plinsku infrastrukturu. Dosta je izgledno da će MOL preuzeti NIS, tako da možemo zaključiti da će JANAF bit ključna kompanija.

– Što će biti s plinskim sektorom u regiji, ostaje za vidjeti, zaključio je Ivan Brodić.