Grad pod velom tajni: Milijuni udrugama i konzultantima, a papiri “ne postoje”

U emisiji ZOOM na Z1 televiziji urednik i voditelj Marijan Opačak razgovarao je s gradskom zastupnicom u Skupštini Grada Zagreba Dinom Dogan i predsjednikom zagrebačkog Fokusa te vijećnikom u Vijeću gradske četvrti Črnomerec Vedranom Jerkovićem o financiranju udruga, revizijama, vanjskim konzultantima, postupcima javne nabave, slučaju bolnice Sveti Ivan na Jankomiru, projektu Bajs i budućnosti Centra za gospodarenje otpadom u Resniku.

Od potpisa gradonačelnika do rasta dotacija

Uvod emisije ZOOM Marijan Opačak je postavio kao presjek tema koje, kako je rekao, posljednjih mjeseci snažno opterećuju zagrebačku političku i upravnu scenu, od dodjele novca udrugama i angažmana vanjskih konzultanata, preko velikih komunalnih nabava i projekta Bajs, do afere u bolnici Sveti Ivan na Jankomiru i projekta Centra za gospodarenje otpadom u Resniku.

Na izravno pitanje tko formalno predlaže sustav povjerenstava i tko potpisuje odluke o dodjeli sredstava udrugama, Dina Dogan odgovorila je kratko.

– Gradonačelnik – rekla je Dina Dogan.

Dogan je navela da se tom temom počela baviti još 2024. godine te da se, po njezinim riječima, tek nakon interesa medija i javnosti počela širiti rasprava o financiranju udruga. Ustvrdila je da Grad, kako je rekla, pokušava prikazati tu temu kao ideološki sukob.

– To nije nikakav ideološki rat – rekla je Dina Dogan.

U nastavku je iznijela brojke za dvije godine, tvrdeći da se rast dotacija ne odnosi jednako na sve organizacije.

– U 2025. godini dodijeljeno je 5,6 milijuna eura udrugama koje su bliske gradskoj vlasti, a u 2024. šest milijuna eura – rekla je Dina Dogan, dodajući da Grad taj rast objašnjava povećanjem ukupnog proračuna, ali da, prema njezinu tumačenju, dotacije nisu rasle svima.

– Nisu narasle svima – rekla je Dina Dogan.

Na Opačkovo pitanje o tome jesu li rasle dotacije poljoprivrednim udrugama ili dugogodišnjim kulturno-umjetničkim društvima, Dogan je odgovorila da nisu, te da oporba, kako je rekla, ne dovodi u pitanje vjerske zajednice, sportske udruge ni tradicionalna kulturna društva.

– Mi samo pitamo zašto se toliko dodjeljuje udrugama koje su ideološki bliske stranci Možemo i za projekte za koje ne znamo kakav točno efekt imaju za građane – rekla je Dina Dogan.

“Proračunski korisnici” i izostanak javne baze

Opačak je u raspravi problematizirao situaciju u kojoj dio udruga, kako je rekao, dobiva sredstva i od države i od Grada, zbog čega se postavlja pitanje jesu li one i dalje neovisne organizacije ili postaju, kako je rekao, “plaćene da rade nekakav posao za koji ne znamo što donosi društvu”.

Dogan se složila i rekla da su udruge u pravilu osnovane kako bi radile poslove koje gradska vlast ne može, ali da, prema njezinu viđenju, dio organizacija koje su bliske aktualnoj vlasti u financijskim izvještajima izgleda kao da su dio proračunskog sustava.

– Kada promatramo njihove financijske izvještaje, oni vam izgledaju kao proračunski korisnici, kao da im je Grad osnivač – rekla je Dina Dogan.

Kao rješenje, Dogan je ponovno iznijela ideju javne “riznice” Grada Zagreba, baze u kojoj bi se, kako je opisala, za svaku udrugu moglo vidjeti koliko je sredstava dodijeljeno, za koji projekt i na što su sredstva potrošena.

– Kliknete na udrugu, vidite koliko je dodijeljeno, vidite račune i slike s događanja. Toga nema – rekla je Dina Dogan, dodajući da se iz financijskih izvještaja često ne može razlučiti koliko je sredstava došlo od Grada, a koliko iz drugih izvora.

– To je javni novac, novac svih građana, i meni nije normalno da ne znamo na što se zaista troši – rekla je Dina Dogan.

Kontrole koje, po tvrdnjama, nisu provedene

Opačak je potom otvorio pitanje kontrole trošenja sredstava udrugama, navodeći da u posljednje četiri godine, kako je rekao, nije provedena nijedna kontrola nad potrošnjom bilo koje udruge.

Dogan je odgovorila da su takve informacije došle iz Grada, te da nije sigurna provodi li država kontrole nad udrugama kojima također dodjeljuje sredstva.

– Oprostite, ali meni to nije normalno – rekla je Dina Dogan.

Opačak je istaknuo da ne vidi razlog zašto ne postoji jedinstvena baza podataka s ugovorima, izvješćima i evaluacijama financiranih projekata.

– To se napravi za pet minuta – rekao je Marijan Opačak.

Dogan je uzvratila da je upravo to bila njezina ideja još 2021. ili 2022. godine, ali da do danas takav sustav nije zaživio.

Konzultanti i “misija nemoguće” za cjelovit iznos

Rasprava se potom prebacila na angažman vanjskih konzultanata. Opačak je problematizirao zašto Grad Zagreb, koji ima tisuće zaposlenih, traži vanjske stručnjake za pravne, financijske i savjetničke poslove, navodeći da se, prema njegovim riječima, ponekad radi i o poslovima poput košnje trave ili planiranja ruta kamiona Čistoće.

Dina Dogan je rekla da je gotovo nemoguće utvrditi koliki je stvarni iznos potrošen na konzultante.

– To je misija nemoguće – rekla je Dina Dogan.

Navela je da se, osim klasične javne nabave, često ide na prikupljanje ponuda manjeg opsega, čime se, kako je rekla, “cjepkaju” poslovi.

– Vi znate one velike ugovore, ali ne znate one male, a oni se na kraju zbrajaju – rekla je Dina Dogan.

Opačak je dodao da bi, po njegovu iskustvu iz revizijskog sustava, svaki isporučeni nalaz morao imati potpis, izvješće i jasne preporuke, te je pitao zašto se takvi dokumenti ne objavljuju.

Jerković i bolnica Sveti Ivan: revizijski nalazi bez posljedica

Vedran Jerković u raspravu je snažno uveo slučaj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan na Jankomiru, podsjećajući na revizijski nalaz iz travnja 2024. godine.

– Državni ured za reviziju nalaže da se predmet nabave mora utvrditi kao tehnički i funkcionalno zaokružena cjelina kako bi se provela zakonita javna nabava – rekao je Vedran Jerković, dodajući da je u istom nalazu navedeno i da ustanova nije donijela program rada i razvoja te da se preporučuje veća pozornost analizi tržišta radi ekonomičnog i svrhovitog trošenja javnog novca.

Jerković je tvrdio da se, unatoč tim nalazima, nastavila praksa “cjepkanja nabave”.

– Umjesto da se postupak zaustavi i krene ispočetka, rokovi se produžuju dok ne prođe ono što je već odabrano – rekao je Vedran Jerković.

Posebno se osvrnuo na javnu komunikaciju nakon uhićenja ravnatelja bolnice, navodeći da je gradonačelnik izjavio kako je Grad poslao prijavu DORH-u, dok je, prema njegovim riječima, iz DORH-a istoga dana poručeno da postupanje traje dulje i da nije pokrenuto temeljem gradske prijave.

Dina Dogan nadovezala se tvrdnjom da je na sjednici Skupštine tražila da se pokaže dokumentacija o toj prijavi.

– U sustavu Grada ne postoji niti jedan dokument niti jedan e-mail koji bi pokazao da je gradonačelnik poslao prijavu – rekla je Dina Dogan.

Povratci na radna mjesta i obrazac upravljanja

Jerković je potom povukao paralelu s drugim gradskim ustanovama, navodeći primjere Hipodroma, Muzeja za umjetnost i obrt te domova zdravlja, tvrdeći da se, po njegovu mišljenju, ponavlja obrazac u kojem se čelnici pod istragama ili nakon afera vraćaju u sustav.

– To vam je ista priča. Čelnik završi u zatvoru i vraća se na posao – rekao je Vedran Jerković.

Dogan je dodala da članovi upravnih i nadzornih tijela, kako je rekla, primaju naknade, a da pritom, prema njezinim riječima, “nikad nisu vidjeli dokumente niti prisustvovali razgovorima”.

Ralice i gotovo dva milijuna eura

Tema se potom vratila na komunalne nabave, konkretno na nabavu radnih strojeva za Zrinjevac s dodacima za ralice.

– Radi se o deset strojeva, javna nabava vrijedna gotovo dva milijuna eura – rekla je Dina Dogan, navodeći da se postupak, prema njezinim riječima, vuče već nekoliko godina.

Opisala je da je prihvaćena ponuda jednog ponuditelja, ali da su, nakon reakcija drugih, uočene tehničke neusklađenosti.

– Tražilo se da ralice mogu prijeći barijeru od 20 centimetara i da imaju parabolički sustav, a ove koje su pobijedile na natječaju to nemaju – rekla je Dina Dogan.

Dodala je da su strojevi možda bili jeftiniji na papiru, ali da u stvarnom radu generiraju veće troškove.

– Sporije su i imaju veći trošak goriva i održavanja – rekla je Dina Dogan, iznoseći procjenu da bi to moglo generirati dodatni godišnji trošak.

Dinamička nabava i “PR spektakl”

Vedran Jerković se uključio u raspravu o dinamičkom sustavu nabave, referirajući se na gradsko predstavljanje nabave opreme za privremenu regulaciju prometa vrijedne 1,36 milijuna eura.

– Od toga se radi PR spektakl, a kad to stavite u odnos s proračunom od više od tri milijarde eura, to je zanemariv postotak – rekao je Vedran Jerković, dodajući da se istodobno, kako je rekao, udrugama i drugim stavkama dodjeljuju znatno veći iznosi.

Vratio je pitanje na kontrolu kvalitete isporučene opreme i odgovornost za potpisivanje.

Bajs: Javno plaćeno, privatno upravljano

Projekt javnih bicikala Bajs Opačak je opisao kao javnu uslugu kojom upravlja privatna tvrtka, navodeći da je ukupna vrijednost ugovora 12 milijuna eura s PDV-om.

– Kad to podijelite s brojem bicikala, dolazite do iznosa od nekoliko tisuća eura po biciklu – rekao je Marijan Opačak, dodajući da Grad, ako privatni partner prestane poslovati, ne preuzima sustav ni znanje.

Dina Dogan složila se s tom ocjenom.

– Sve pozitivno ide firmi, a sve negativno snosi grad Zagreb – rekla je Dina Dogan.

Sugovornici su istaknuli i da se projekt mogao razvijati u suradnji sa ZET-om, kako bi se, po njihovim riječima, bolje povezali bicikli i javni prijevoz.

CGO Resnik i pitanje nadzora

U završnici razgovora otvorena je tema CGO-a u Resniku, nakon informacije da je donesena državna odluka kojom je projekt ocijenjen prihvatljivim za okoliš.

Opačak je problematizirao izostanak termičke obrade otpada i dugoročnu održivost modela, dok je Dogan dodala pitanje raskida koncesijskog ugovora za zemljište, navodeći da se još ne zna koliki će biti financijski učinak zbog arbitraže.

Na pitanje postoji li neovisni nadzor nad troškovima i radovima CGO-a te tko bi trebao izvještavati javnost, Dogan je odgovorila da, po njezinu viđenju, takvi mehanizmi ne postoje.

– Mi nemamo javno dostupne podatke – rekla je Dina Dogan.