Mnogi radnici ovo ne znaju

Godišnji odmor bez stresa: Kako znati na koliko dana imate pravo?

U praksi se često događa da zbog obveza na poslu radnici ne mogu koristiti godišnji odmor kada bi željeli, a često se događa da dane neiskorištenog godišnjeg odmora prebacuju u narednu godinu
beach-1867524_1280

Zakonom o radu propisana su osnovna pravila korištenja godišnjeg odmora, uključujući minimalni broj slobodnih dana. Dodatna prava iznad zakonskih uređeni su kolektivnim ugovorom i internim aktima poslodavca.

Praksa iskorištavanja godišnjeg

Poslodavac je dužan omogućiti svakom zaposlenom da iskoristi zakonom zagarantirane dane odmora što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.

U praksi se često događa da zbog obveza na poslu radnici ne mogu koristiti godišnji odmor kada bi željeli, a često se događa da dane neiskorištenog godišnjeg odmora prebacuju u narednu godinu.

Stoga je važno da se dobro upoznate sa svojim pravima i vodite vlastitu evidenciju odobrenih i iskorištenih dana godišnje odmora, piše Tportal.

Koliko dana godišnjeg možete dobiti?

U svakoj godini imate pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora. Pritom minimalni broj dana godišnjeg odmora može biti 20 ili 24 dana ovisno o tome je li vaš poslodavac rasporedio radni tjedan na pet ili šest radnih dana.

Pravo na dodatne plaćene slobodne dane možete ostvariti ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju, na zakonski minimum dodaje se broj dana na koje imate pravo u skladu s utvrđenim kriterijima, poput godina staža, složenosti poslova, broja djece i sl.

Ako ste maloljetni ili radite na poslovima na kojima ste izloženi štetnim utjecajima na zdravlje, imate zakonsko pravo na dodatnih tjedan dana godišnjeg odmora. Važno je naglasiti da se u godišnji odmor nikad ne smiju uračunavati blagdani i neradni dani.

Pravo na korištenje godišnjeg odmora dobivate nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste ostvarili pravo na godišnji odmor, morate navršiti šest mjeseci staža bez obzira koliko staža ste imali prije prekida.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Ako ste u određenoj kalendarskoj godini bili zaposleni samo dio godine imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora prema vremenu provedenom u radnom odnosu. Primjerice, ako ste zaposleni 12. travnja 2025. godine, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, do kraja kalendarske godine imate pravo na 18 dana godišnjeg odmora.

Na razmjerni dio dana godišnjeg odmora imate pravo i kada u tekućoj godini prekidate radni odnos. Primjerice, ako ste radni odnos prekinuli 1. svibnja, a puni godišnji odmori iznosi 24 dana, imate pravo na osam dana plaćenog godišnjeg odmora za tekuću godinu.

Kako se i promjena poslodavaca u istoj kalendarskoj godini smatra prestankom radnog odnosa u tom slučaju ostvarujete pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora i kod jednog i kod drugog poslodavca. Ako prilikom promjene poslodavca ne možete iskoristiti pripadajući godišnji odmor u cijelosti radi prestanka radnog odnosa, poslodavac vam je dužan platiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Razmjeran broj dana godišnjeg odmora u konkretnom slučaju možete izračunati putem kalkulatora.

Koja je razlika između godišnjeg i plaćenog dopusta?

Pored godišnjeg odmora, tijekom godine imate pravo i na dodatne slobodne dane uz naknadu plaće za neke osobne potrebe. Plaćeni dopust obično se koristi u slučajevima sklapanja braka, rođenja djeteta, preseljenja, teže bolesti ili smrti u obitelji.

Prema zakonu za navedene potrebe možete dobiti do sedam slobodnih dana godišnje, a to može biti i više ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Plaćeni dopust možete ostvariti i po osnovi darivanja krvi i to najmanje jedan dan po darivanju.

Kako se određuje raspored korištenja odmora?

Poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do kraja lipnja za tekuću godinu u skladu s organizacijom rada. U izradi rasporeda poslodavac treba uključiti i prijedloge zaposlenika, ali ih ne treba prihvatiti ako ne odgovaraju potrebama organizacije rada.

U većim tvrtkama, u kojima postoji radničko vijeće, raspored korištenja godišnjih odmora donosi se nakon provedenog savjetovanja s ovim tijelom.

Godišnji odmor obično se koristi u više navrata tijekom godine. U pravilu koristi se najmanje dva tjedna godišnjeg u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem ne postignete drugačiji dogovor. Jedan dan godišnjeg možete iskoristiti po želji, neovisno o rasporedu. U tom slučaju trebate obavijeste poslodavca najmanje tri dana prije korištenja. Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor, preostale slobodne dane morate iskoristiti do 30. lipnja naredne godine.

Mijenja li se plaća za vrijeme godišnjeg?

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac vam je dužan isplatiti punu plaću i to najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. U slučaju da niste radili sve vrijeme ta tri mjeseca prije odlaska na godišnji odmor (npr. bili ste na bolovanju), prosjek se računa za tri mjeseca u kojima ste primali cjelovitu plaću.

Tko ima pravo na regres i u kolikom iznosu?

U ljetnoj sezoni, kada se koristi najveći dio godišnjeg odmora, poslodavci obično nagrađuju zaposlene dodatnom isplatom u vidu regresa. Isplata regresa nije zakonska obveza već ovisi o odluci poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru.

Iznos regresa nije ograničen, ali postoji ograničenje za neoporezivu isplatu za tu svrhu. U ime različitih prigodnih nagrada u koje ulazi i regres za godišnji odmor poslodavac može godišnje neoporezivo isplatiti do 700 eura eura godišnje.

Većina poslodavaca drži se pravila da taj neoporezivi iznos rasporedi na dvije do tri nagrade, a obično su to regres, božićnica i uskrsnica.

Primjerice, svi zaposleni u javnim i državnim službama imaju pravo na regres u visini od 300 eura. U javnom sektoru isplate regresa za sve koji koriste godišnji odmor tijekom ljeta počinju krajem lipnja te moraju biti isplaćeni do 15. srpnja, dok u privatnom sektoru o tome odlučuje svaki poslodavac zasebno.

Hrvatska
Ostalo