RADE SE NOVE DOZVOLE

Geotermalno polje Zagreb među prvima je u Europi, a jedva koristimo 10 posto ovog oblika energije

Zagreb je zanimljiv po mnogočemu pa i po tome što dobar dio našeg grada leži na geotermalnim izvorima – obnovljivom izvoru energije, koji bi u bliskoj budućnosti mogao u potpunosti zamijeniti proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Pa ipak Zagreb koristi jedva 10 posto ovog oblika energije.
Ciglena: Svečano otvorenje prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj s binarnom tehnologijom Photo:Damir Spehar/PIXSELL

Bazeni Mladost, atletski stadion i Kineziološki fakultet već koriste geotermalnu energiju za grijanje, a planovi za proširenje sustava tu ne nestaju. Ovaj mjesec na mrežu će se priključiti Studentski dom Stjepan Radić, a buduća dječja bolnica u Blatu također će koristiti ovaj oblik energije.

O geotermalnim potencijalima Zagreba, troškovima održavanja ovakvog sustava, utjecaju na ekosustav i projektu koji je financiran europskim sredstvima na Radio Sljemenu govorio je Željko Jurilj koncesionar geotermalnog polja Zagreb.

– Geotermalno polje kojim upravljamo veličine je 54 četvorna kilometra, što zauzima jednu petinu površine Zagreba. Za projekt grijanja gore navedenih objekata dobili smo financijsku pomoć od Norveške, Lihtenštajna i Islanda, zahvaljujući čemu smo došli do iznenađujućih podataka. Novi softveri korišteni u analizi pokazali su potencijalnu snagu od oko 150 MW, a pridobiva snaga iznosi oko 120 MW. S tom snagom mogli bismo cjelokupnu populaciju Zagreba grijati tijekom ljeta – rekao je Jurilj.

Među prvima u Europi

Geotermalno polje Zagreb među prvima je u Europi, napravljeno je još u vrijeme Univerzijade. Doznali smo da je u fazi izrade lokacijska dozvola za projekt grijanja Nacionalne dječje bolnice u Blatu te Termalno kupalište Zagreb površine 370 tisuća četvornih metara. Novim GUP-om kupalište je predviđeno kao strateški projekt, a radovi bi mogli početi kroz nekoliko godina. Zanimalo nas koliko je izvlačenje vruće vode na površinu “bučan” proces odnosno utječe li na stabilnost trusnog područja na kojem se nalazi Zagreb?

– Žao mi je što sad nismo pokraj pogona jer dok taj pogon radi vi doslovce čujete muhu u letu. Osim toga voda zbog različitosti tlakova sama izvire na površinu i obrnuto. Od 1986. godine otkako su ovdje napravljene bušotine nije se dogodio niti jedan potres na ovom ležištu. I za vrijeme potresa uredno smo snabdijevali potrošače toplinskom energijom. Drugim riječima, nema apsolutno nikakve poveznice između geotermalnih izvora i tektonskih poremećaja – poručuje Jurilj.

Aktualno
Grad Zagreb