GASTRO: Ušli smo u razdoblje godine kad dominiraju jagode. Najbolje su svježe i zrele!

Bez obzira na povremene prodore hladnoće sa sjevera, jagode na lokalnoj tržnici ili u supermarketu siguran su znak proljeća. Sezona im je krenula i u njima ćemo, kao i svake godine uživati od ranog proljeća do sredine ljeta.

U kulinariji jagode se rabe na tisuće načina, pa čak i nezrele jagode, svježe i ukiseljene, u svemu, od salata do kolača. Ali, svježa i slatka, sočna bobica je najbolja sirova. Naturel, rekli bismo.

Ipak o jagodama još par činjenica koje je dobro znati.

Jagode nisu prave bobičasto voće, poput borovnica ili grožđa, koje svoje sjeme skrivaju u vlastitoj nutrini, već su jedino voće koje izvana nosi sjeme. Prosječnu bobicu krasi njih oko 200. Nije ni čudo da je potreban samo jedan zalogaj da vam sjeme zabije u zube!

Botaničari jagode klasificiraju u obitelji ruža, zbog čega tako još dobro mirišu još u cvatu. Također, jagoda je višegodišnja biljka, što znači da ako sadite, vratit će se sljedeće godine, a jedan grm, ovisno o sorti, ostaje plodotvoran oko produktivan oko pet godina.

U svijetu je proizvodnja jagoda postala dobar posao, tako da u zapadnom svijetu prosječan čovjeg godišnje pojede oko tri kilograma svježih jagoda. Bliže je pet kilograma ako se računaju i računate smrznute. Zanimljivo je kako mladi, koji se dure na svako površe, načelno, vole jagode. U jednoj studiji je više od polovice devetogodišnjaka odabire upravo jagodu kao svoje omiljeno voće.

Belgija ima muzej posvećen jagodama. Prvi su se toga dosjetili, premda su standardni potrošači, a kao proizvođači i “nisu nešto”. U suvenirnici u Le Musée de la Fraise (Muzej jagoda) možete kupiti sve, od pekmeza od jagoda do piva od jagoda.

Povijest jagoda je fascinantna. Indijanci su jeli jagode mnogo prije nego što su stigli europski doseljenici. Kao prvo voće u proljeće, bile su poslastica, još u antici jeli ih svježe ubrane ili pečene u kukuruznom kruhu. Stari su Rimljani mislili da jagode imaju ljekovitu moć, što nije bez osnova, pa su ih rabili su ih za liječenje svega, od depresije do nesvjestice, vrućice, bubrežnih kamenaca, neugodnog zadaha i upale grla.

Kad smo kod nutricionističkih vrednota ovog voća valja znati kako jagode pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i određenih karcinoma. Niskokalorične su, a sadrže puno vitamina C, B6, K, vlakana, folne kiseline, kalija i aminokiselina.

Također, jagode sadrže visoku razinu nitrata. Dokazano je da njihova konzumacija povoljno djeluje na protok krvi i kisika u mišićima. Istraživanja sugeriraju da ljudi koji se jedu jagode prije vježbanja imaju veću izdržljivost i troše više kalorija.

Seks i jagode? U Francuskoj vlada opće mišljenje kako su jagode afrodizijak. Tradicija je također da se jagode se mladencima poslužuju na tradicionalnim vjenčanim doručcima u obliku kremaste slatke juhe.

I na kraju, ovo savršeno voće ima i jednu manu. Jagode se nakon branja brzo kvare. Da biste pohranili svježe jagode, operite ih i odrežite stabljiku i što brže ih svježe potrošite. Međutim, ako ih planirate držati u hladnjaku nekoliko dana, pričekajte s pranjem jer ispiranje im ubrzava kvarenje.