GASTRO: Osladite sredinu tjedna, napravite brzu i jednostavnu čokoladnu tortu. Možda potraje do vikenda!
Pojam kolač ima dugu povijest, a isto kao i torta, a svoju dugovječnu povijest vuku od kruha. Da, kruh je pozadini oba smjera razvitka gastronomije, od slanih pripravka i tisuća vrsta izvedenica od kruha, pa do slastica. Poveznica je jednostavna – tijesto, odnosno brašno od mljevenih žitarica je osnovica svake slane ili slatke inačice. A kako razlikovati tortu od kolača? Nikako. Jer, torte su okrugle, a kolači kockasti. Ali tako ne mora biti, a uobičajeno je da se kolači režu na kocke ili romboidne oblike, dok su torte trokutasta izreska.
Lingvistička povijest pojma torta, također je vrlo zanimljiva. Sama riječ je vikinškog je podrijetla, dolazi od staronorveške riječi “kaka”. Grci su je slatke kruhove imenovali pojmom plakous, što je izvedenica pojma za “stan”, grči plakoeis. Uz slatkoću, druga rezlika između kruhova i kolača su jaja. Moglo bi se zaključiti da geneologija torte ide od eksperimentalnog miješanja sirovina za kruh (brašno) s različitim dodacima kako što su jaja, mlijeko, orašasti plodovi i medom, kasnije i voćem, osobito slatkim i egzotičnim. Grčka antika poznaje tortu zvanu “satura”, koja je bila ravna teška torta. Tijekom rimskog razdoblja naziv za kolač postao je “placenta” što je izvedeno iz grčkog uzora.
Velika je inovacija bila fermentirano pivo s kojim su Grci su pivo izumili kao sredstvo za dizanje, što je preteča suvremenog kvasca. No, za današnji ukus vrlo su čudne kombineacije pržene fritule na maslinovom ulju s datuljama ili torte od sira spravljane od kozjeg mlijeka. Rimski aristokrati su osnovno tijesto za kruh obogatili maslacem, jajima i medom, što je doista dodana vrijednost. Naime, tada pčelarstvo kao poljoprivredna disciplina uopće nije postojalo, već je med bio vrlo skupa namirnica koja se dobivala iz divljih košnica u šumi.
Rani kolači u Engleskoj također su u osnovi bili kruh: najočitije razlike između “kolača” i “kruha” bile su okrugli, ravni oblik kolača i način kuhanja, koji su kolače jednom prevrtali tijekom kuhanja, dok je kruh ostao uspravan tijekom cijelog postupka pečenja.
Renesansa je donijela spužvaste kolače, kvasne razmućenim jajima, što i danas stvara glavnu arhitektoniku torte i mnogih spužvastih kolača
|
Sastojci: |
|
|---|---|
| 6 kom | jaja |
| 100 g | šećera |
| 7 g | praška za pecivo |
| 200 g | čokolade za kuhanje |
| 2 dl | vrhnja za šlag |
| 1,5 dl | mlijeka |
| 300 g | brašna |
| 80 g | maslaca |
Način priprave:
Pripremite kalupa svodi se na premazivanje maslacem i laganim posipavanjem brašna, kako bi pečenjem mogla narasti struktura tijesta, ali i zato da se nakon pečenja lako odvaja iz kalupa. Istodobno, čokoladu natrgajte na kockice i otopite na pari. Za one koji to vole tu je alternativa tamne čokolade, ako volite manje slatkoće u kolačima. Krajem otapanja čokolade umiješajte na kockice narezan maslac, miješajte dok se ne rastopi.
Odvojite žumanjke od bjelanjaka i u jednoj posudi pjenasto umutite žumanjke i dodajte im, lagano miješajući, ohlađenu smjesu čokolade i maslaca. U drugoj posudi istucite snijeg od bjelanjaka, i žlicu po žlicu dodajte u prethodno pripremljenu smjesu nježno miješajući dok smjesa ne postane homogena.
Smjesu izlijte u pripremljeni kalup i pokrijte folijom, kako se bi izgorila odozgo.
Na malo slabijoj snazi pećnice od 120 do 140 stupnjeva, ovisi o veličini pećnice pecite dvadesetak minuta. Nakon pečenja tortu ostavite da se ohladi na sobnu temperaturu, prelite otopljenom čokoladom. Kod rezanja pazite da nož bude mokar, kako biste dobili lijep presjek. Od vrhnja napravite šlag. Savršeno paše čokoladnoj kombinaciji.
