GASTRO: Krumpirova juha s dimljenim rebricama i jajima – kompletan ručak!
U pučkoj školi smo naučili kako je nakon Kolumbova otkrića Amerike i pandemije kuge, na pragu modernog doba, gomoljasta biljka koju su Europljani donijeli s novog kontinenta, spasila Europu od gladi. U Hrvatskoj kultura uzgoja krumpira teče istodobno s kolonizacijom Švaba, koji su pod Marijom Terezijom sustavno naseljavali Slavoniju i Podunavlje. Svoj dodatak ovoj storiji dali su Ličani, koji su kao Krajišnici ratovali diljem Europe, pa su popularni gomolj donijeli i doma iz Švapske u današnjoj pokrajini Baden-Württemberg i Bavarske, doista pradomovine europskog krumpira. Povijesno gledano, priča “pije vodu”, jer Ličani i danas proizvode najbolji krumpir u Hrvatskoj.
Isto tako nije loš ni međimurski, ali ni hercegovački, kojemu zemlja u kojoj raste (vapnenačka crljenica) daje posebnu kakvoću. U urbanim sredinama, gdje namirnice nabavljamo u trgovinama, rjeđe na placu, ali sve je to više-manje isto, barem kad je krumpir u pitanju, jedina je dvojba – crveni ili žuti. Načelno vrijedi pravilo crveni krumpiri je za pečenje, a žuti za kuhanje. Crveni krumpir ima čvršću strukturu i bolje podnosi pečenje i prženje, dok žuti sadrži više škroba, kuhanjem se raspada i daje kremastiju strukturu.
Sastojci: |
|
---|---|
500 g | krumpira za kuhanje (žuti) |
400 g | dimljenih suhih rebirica |
100 g | domaće suhe kobasice |
3 glavice | crvenog luka |
3 česena | bijelog luka |
1 žlica | mljevene paprike |
2 žlice | svinjske masti |
1,5 dl | kiselog vrhnja |
1, dl | bijelog suhog vina |
3 žličice | mješavine začina |
sol, papar |
Način priprave:
Na svinjskoj masti popirjati sitno nasjeckan luk, dodati češnjak, kockice krumpira, papricirati i nadoliti vodom u kojoj smo kuhali suho meso i kobasicu. Kad krumpir omekša, juha se zgusne mješavinom brašna, vrhnja, vina i octa. Razmućena jaja u tankom mlazu naliju se u juhu. Kuhanim rebrima odvoji se meso od kosti, izreže se na male kockice i zajedno s kolutićima kobasica dodaje juhi. Posipati s peršinom.