Električne romobile zabraniti na pločnicima i pješačkim stazama!
Električni romobili su postali sve popularniji način prijevoza u urbanim sredinama, uključujući i Hrvatsku. Iako nude brojne prednosti, poput ekološke prihvatljivosti i fleksibilnosti, njihova sve veća prisutnost na cestama aktualizirala jej pitanja o prometnoj sigurnosti.
S aspekta prometne sigurnosti problemi s kojima se suočavamo nisu beznačajni, ni mali. Prije svega kad je o električnim romobilima i ostalim osobnim prometnim sredstvima riječ, poput segwaya ili pak monocikla, to je nedovoljno regulirana vožnja. U početku su električni romobili bili manje regulirani, što je dovelo do raznih problema kao što su vožnja pod utjecajem alkohola, prebrza vožnja, vožnja po nogostupima i biciklističkim stazama, te ostavljanje romobila na nepropisnim mjestima. Iz takvih situacija nužno slijede sukobi s drugim sudionicima u prometu: Nerijetko dolazi do sukoba između vozača romobila, pješaka, biciklista i vozača automobila, što može dovesti do ozljeda, piše Vidmir Raič za Mojzagreb.info
Drugi veliki problem je nedostatak infrastrukture. Hrvatska još uvijek nema dovoljno razvijenu prometnu infrastrukturu za električne romobile, kao što su posebne biciklističke staze ili parkirališta za romobile. Tome, svakako, valja pridodati i nedostatak svijesti o sigurnosti: Mnogi vozači romobila nisu dovoljno svjesni prometnih pravila i opasnosti koje vrebaju u prometu.
Novi propisi i poboljšanja
S obzirom na sve navedeno, u Hrvatskoj su uvedeni novi propisi koji se odnose na korištenje električnih romobila. Ti propisi detaljnije reguliraju maksimalnu brzinu:, pa je određena maksimalna brzina kojom se romobili mogu kretati i ona iznosi maksimalnih 25 km na sat. Regulirana je i obvezna oprema. Vozači električnih romobila moraju nositi zaštitnu kacigu, a noću i reflektirajući prsluk. Isto je i s mjestima vožnje. Propisana su mjesta na kojima se romobili mogu voziti, a ona se najčešće odnose na biciklističke staze i ceste s ograničenjem brzine do 50 km/h. Parkiranje također. Određena su mjesta na kojima se romobili mogu parkirati, kako ne bi ometali druge sudionike u prometu. Naposljetku tu su i kazne. Za kršenje propisa predviđene su novčane kazne. Za nenošenje kacige zapriječena je kazna od 30 eura, a za nepropisno kretanje osobnim prijevoznim sredstvom 60 eura, dok je nepropisno prelaženje kolnika 130 eura.
Bez obzira na sve navedeno, svakodnevno svjedočimo opasnim prometnim situacijama u kojima sudjeluju vozači/vozačice električnih motocikla, zaredale su se prometne nesreće upravo tih vozila, nerijetko i sa fatalnim ishodom.
Što možemo učiniti?
Prvenstveno, educirati vozače. Neophodno je educirati vozače romobila o pravilima ponašanja u prometu, važnosti nošenja zaštitne opreme i o opasnostima koje vrebaju. Zatim, razvijati infrastrukturu. Valja ulagati u razvoj infrastrukture za električne romobile, kao što su posebne biciklističke staze i parkirališta. Također, pojačati kontrolu, nadzor prometa. Policija treba češće kontrolirati poštivanje prometnih pravila od strane vozača romobila. Riječju, poticati odgovorno ponašanje. Svi sudionici u prometu trebaju biti odgovorni i poštivati pravila kako bi se smanjio rizik od nesreća.
Električni romobili mogu biti odličan način za brzo i jednostavno kretanje po gradu, ali samo ako se koriste odgovorno i u skladu s propisima. Kroz zajedničke napore, možemo stvoriti sigurnije okruženje za sve sudionike u prometu. Važno je naglasiti da je sigurnost na prvom mjestu i da svaki vozač romobila treba biti svjestan svoje odgovornosti prema sebi i drugima.
Studija o prometnim nesrećama e-skutera
Nedavna studija koju je proveo Institut za sigurnost vozila na Tehničkom sveučilištu u Grazu (TU Graz) rasvijetlila je sve veći broj nesreća u kojima su sudjelovali e-skuteri, oblik prijevoza koji je posljednjih godina doživio značajan porast popularnosti. Istraživački tim upotrijebio je modele ljudskog tijela za istraživanje sudara e-skutera i identificirao ključne čimbenike koji mogu pomoći u sprječavanju ozbiljnih ozljeda.
Studija je pokazala da nošenje kacige tijekom vožnje e-skutera može smanjiti rizik od ozljeda glave do 44 posto. Također je sugerirano da bi e-skutere trebalo zabraniti na pločnicima i pješačkim stazama jer sudari s pješacima često rezultiraju ozbiljnim ozljedama. Također je preporučeno ograničenje brzine za e-skutere, budući da smanjenje brzine sudara s 25 km/h na 15 km/h može smanjiti rizik od ozljeda glave pješaka do 49 posto. Nasuprot tome, u sudarima s osobnim automobilima, uglavnom brzina automobila igra glavnu ulogu u razini rizika od ozljeda. Sudari s automobilima koji se kreću brzinom od 40 km/h mogu uzrokovati teške do smrtonosne ozljede glave kod vozača e-skutera.
Zanimljivo, studija je otkrila da neiskusni vozači često voze najvećom brzinom svojih e-skutera, unatoč tome što su vrlo nesigurni na cesti. Smanjenje najveće dopuštene brzine e-skutera stoga bi također koristilo tim vozačima.
Tim je prvo analizirao nesreće na temelju literature, zapisa o nesrećama i video zapisa kako bi izveo granične uvjete za simulaciju. Zatim su kombinirali testove s volonterima kako bi odredili pozu za jahanje sa simulacijama modela ljudskog tijela. To im je omogućilo predviđanje ozljeda u nesrećama i stvaranje matrice simulacije za odgovore na pitanja projekta.
Svakodnevno svjedočimo da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, primjerice električni romobili i električni monocikli, a koja se nisu mogla podvesti pod druge kategorije vozila bez dodatnog normiranja, a vozači takvih vozila nisu bili prekršajno odgovorni kada upravljaju istima u prometu na cestama.
