Ekologija grada tvrdi da Zagreb nema rješenje za otpad: Idemo prema Smećogradu 2.0
Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. godine, kojim se najavljuje zatvaranje Jakuševca i izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, naišao je na ozbiljne kritike udruge Ekologija grada, koja upozorava da Grad i dalje nema stvarno rješenje za vlastiti otpad.
Udruga Ekologija grada u svom je priopćenju oštro kritizirala nacrt Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba, ocjenjujući ga nastavkom, kako navode, dokazano neuspješnih politika aktualne gradske vlasti. Iako dokument predviđa visoke ciljeve recikliranja i smanjenja odlaganja, udruga upozorava da Plan zanemaruje stvarno stanje infrastrukture i operativne mogućnosti sustava na terenu.
Spremnici se postavljaju bez razvoja kapaciteta
Posebno se problematizira plan masovne ugradnje podzemnih i polupodzemnih spremnika. Prema navodima udruge, takav pristup već je u praksi doveo do blokade prometnih koridora, onemogućavanja pristupa garažama i parkiralištima te stvaranja sekundarnih odlagališta uz same spremnike. U Ekologiji grada upozoravaju da se spremnici postavljaju bez paralelnog razvoja kapaciteta za krajnju obradu otpada, čime se stvara privid rješenja, a problemi se zapravo produbljuju.
U priopćenju se otvara i ključno pitanje sudbine otpada nakon obrade u budućem Centru za gospodarenje otpadom u Resniku. Udruga ističe da planirani kapacitet CGO-a ne rješava problem gorive frakcije otpada, za koju u Planu nema jasno definirane destinacije. Bez postrojenja za energetsku oporabu, upozoravaju, Zagreb ostaje prisiljen birati između izvoza otpada ili njegova povratka na odlagalište koje se istodobno najavljuje zatvoriti.
Ekologija grada posebno upozorava na stanje na odlagalištu Prudinec-Jakuševec, koje se, prema njihovim procjenama, nalazi na rubu operativnog kolapsa. Navode da se koristi posljednja aktivna ploha te da sadašnji tempo odlaganja upućuje na vrlo ograničeno preostalo vrijeme do popunjenosti. U tom kontekstu postavlja se pitanje gdje će Grad Zagreb s otpadom ako planirani objekti ne budu izgrađeni u rokovima koje Plan predviđa.
Značajan dio biootpada se miješa s komunalnim otpadom
Kritike se odnose i na prikazivanje podataka o odvojenom prikupljanju otpada. Prema navodima udruge, statističko povećanje odvajanja ne odražava stvarno stanje na terenu jer se značajan dio biootpada miješa s komunalnim otpadom i završava na odlagalištu, umjesto u kompostanama.
U završnici priopćenja Ekologija grada poručuje da nacrt Plana ne donosi operativne odgovore na ključna pitanja sustava gospodarenja otpadom te da Zagreb stoji pred izborom između stvarnog ulaska u kružno gospodarstvo i nastavka politike koja vodi prema novom kolapsu Jakuševca i rastu divljih odlagališta.
Javna rasprava o Planu gospodarenja otpadom traje do početka veljače, a iz udruge pozivaju stručnu i zainteresiranu javnost da se aktivno uključi i zatraži temeljite izmjene dokumenta.
