Dvije godine Vlade: Intervencionizam zbog izvanrednih situacija

Danas u treću godinu mandata ulazi 15. hrvatska Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem

Luka Stanzl/PIXSELL

S današnjim danom u treću godinu mandata ulazi 15. hrvatska Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, a protekle dvije godine njezina rada obilježio je intervencionizam kako bi se sanirale posljedice izvanrednih situacija na gospodarstvo i život građana.

Uz intervencije potaknute pandemijom covida-19, potresima koji su pogodili Zagreb i Banovinu te ratom u Ukrajini, rad Vlade obilježile su i aktivnosti oko ispunjenja strateških državnih ciljeva – ulaska u euro područje te schengensko područje.

Plenkovićeva Vlada je na današnji dan prije dvije godine dobila potporu 76 od ukupno 151 zastupnika u Hrvatskome saboru (protiv je bilo 59, bez suzdržanih), a isti broj ruku potpore, odnosno minimalnu natpolovičnu većinu, Vlada ima i danas.

Plenkoviću je ovo drugi mandat na čelu Vlade i premijer je s dosad najdužim stažom.

Protekle dvije godine, kao i četiri godine njegove prve Vlade, obilježile su česte promjene na ministarskim pozicijama, bilo zbog odlaska na druge funkcije (Tomislav Ćorić), bilo zbog afera (Darko Horvat, Josip Aladrović i Boris Milošević), a posebno je u javnosti odjeknuo nedavni odlazak, na vlastiti zahtjev, potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića.

Do danas su tako, od prve postave koja je ušla u Banske dvore prije šest godina, u Vladi uz Plenkovića ostali samo ministrica Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade Tomo Medved i odnedavno također potpredsjednik, Oleg Butković.

Intervencionizam radi zaštite standarda građana

Pandemija covida-19 proglašena u proljeće 2020. godine značajno je odredila Vladine aktivnosti odnosno donošenje mjera usmjerenih na pomoć gospodarstvu, zaštiti radnih mjesta i zaštiti zdravlja građana te je koronakriza državni proračun do sada koštala više od 40 milijardi kuna.

Vlada je pritom bila pod snažnim kritikama oporbe i dijela javnosti zbog epidemioloških mjera koje je donosio Stožer civilne zaštite te su one propitivane i na Ustavnome sudu koji je utvrdio njihovu opravdanost.

Zbog potresa koji su pogodili Zagreb i Banovinu u 2020. godini Vlada je donosila brojne odluke kako bi olakšala život građanima na stradalom području, a prijepore u javnosti i dalje izaziva obnova stradalih područja koja je po mnogima prespora.

U Hrvatskoj je trenutno nešto više od 17.300 ukrajinskih izbjeglica, većinom žena i djece, kojima je Hrvatska pružila utočište nakon početka ruske agresije na tu državu, a rat u Ukrajini značajno je utjecao na odluke Vlade donošene kako bi se ponajprije ograničio rast cijena energenata, ali i drugih roba, poput građevinskog materijala. Za jesen je najavljeno donošenje i novog paketa energetskih mjera.

Hrvatska prvi put od kad se bilježe ti podaci ima manje od 100 tisuća nezaposlenih, a najviše zaposlenih – više od 1,64 milijun.

Izdašan NPOO i ulazak u euro područje

Krajem travnja prošle godine Vlada je usvojila Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), a Europska komisija (EK) potom ga je odobrila u srpnju. Temeljem NPOO-a Hrvatska će iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), dobiti nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. Prvotno je bilo predviđeno da će Hrvatska dobiti 6,3 milijardi eura, no taj je iznos smanjen za 800 milijuna eura zbog brzog oporavka Hrvatske od posljedica koronakrize.

U rujnu prošle godine uplaćen nam je predujam od 818 milijuna eura, a krajem lipnja ove godine potpredsjednica EK Dubravka Šuica uručila je Plenkoviću odluku o isplati prve rate od 700 milijuna eura.

U zadnje dvije godine intenzivirano je i povlačenje novca iz EU fondova pa je tako, prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Hrvatska od 30. lipnja 2020. godine do polovice srpnja ove godine ugovorila projekte vrijedne 3,33 milijarde eura, plaćeno je 3,92 milijarde eura, a ovjereno je 3,14 milijarde eura.

Svojevrsni simbol sredstava koje Hrvatska dobiva iz EU je Pelješki most (85 posto sredstava osigurava EU), koji će svečano biti otvoren 26. srpnja te će se njime prometno povezati jug Hrvatske s ostatkom države.

U drugoj godini mandata Vlade dobivena je i odluka o ulasku u euro područje s početkom iduće godine, a čeka se još i odluka o ulasku Hrvatske u schengenski prostor, što bi također moglo biti s početkom 2023.

Ulazak u euro područje odmah su pozdravile kreditne agencije Standard & Poor’s, Fitch i Moody’s koje su u izvanrednim objavama redom podigle kreditni rejting Hrvatske, uz stabilne izglede za rast.

Početkom srpnja Hrvatska je službeno započela i pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja okuplja 30-ak najbogatijih država svijeta.

Piše: Robert Koren