Dugo Selo vlasnik prve novootvorene knjižnice u samostalnoj RH. Ravnatelj Topić: U posljednje vrijeme bilježimo veći broj novih korisnika
Gradska knjižnica Dugo Selo svoje korijene vuče još od Narodne čitaonice iz 1890. godine, a kao knjižnica počinje djelovati nakon Drugog svjetskog rata. Dugo je vremena bila u sklopu Narodnog sveučilišta, današnjeg Pučkog otvorenog učilišta, a osamostalila se 2000. godine, govori nam njezin ravnatelj Predrag Topić.
– Na sadašnjoj lokaciji, na adresi Josipa Zorića 17, nalazimo se od 1992. godine i bili smo prva novootvorena knjižnica u samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Topić nam otkriva kako su zadovoljni trenutnim fondom korisnika, pogotovo ako se uzmu u obzir današnji trendovi poput Interneta, elektroničkih knjiga i tomu slično.
– Broj korisnika na jednakoj je razini posljednjih desetak godina. U zadnje vrijeme bilježimo veći broj novih korisnika s obzirom na to da se u Dugo Selo doseljava popriličan broj stanovnika. Mnogi od njih upisuju se u knjižnicu.
Među najvećim zavičajnim zbirkama županije
Gradska knjižnica Dugo Selo može se pohvaliti jednom od najvećih zavičajnih zbirki u Zagrebačkoj županiji. Riječ je o dokumentima, fotografijama, novinskim člancima, knjigama koje su vezane za dugoselski kraj ili su ih napisali ljudi koji su ondje živjeli i djelovali. Zbirka se prikuplja posljednjih petnaestak godina i do sada je postala poprilično opširna.
– U Dugom Selu rođen je Vilko Mahorić, eminentan sokolski djelatnik i trener prve hrvatske reprezentacije uopće. Bio je trener hrvatske gimnastičke reprezentacije na turniru u Torinu 1911. godine, govori nam Topić upitan što bi od dugoselskih zanimljivosti izdvojio.
– Također, brinemo o baštini grofova Drašković i nastojimo skupiti što više materijala o njima jer je njihova dugoselska loza jedna od četiri hrvatske loze. Spomenimo Milana Dobrovoljca Žmigavca, najplodnijeg hrvatskog kajkavskog pjesnika između dva svjetska rata, a tu je i pomorski publicist Rudolf Crnić koji je pokrenuo prvi pomorski časopis na ovim prostorima 1921. godine.
Topić navodi kako je 1930. godine održan prvi natjecateljski maraton u bivšoj državi, i to upravo na stazi Zagreb-Dugo Selo. To je bila prilično stalna maratonska staza do 1960. godine, kada se zatvara zbog prometa, dok je rekorder staze srebrni olimpijac Franjo Mihalić.
Gotovo 20 godina nakladničke tradicije
Građu za zavičajnu zbirku prikupljaju iz raznih izvora, ponajviše obiteljskih arhiva i državnih institucija, a nerijetko otkrića ugledaju svjetlo dana kroz zavičajnu biblioteku „Terra sancti Martini“.
– Svoju zavičajnu izdavačku djelatnost nazvali smo ‘Terra sancti Martini’, pod tim se nazivom naš kraj spominje 1209. u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Naše izdavaštvo traje od 2005. godine i još malo će izaći 117 naslova. Bavimo se nakladništvom povijesne građe starih i suvremenih autora, dok je zavičajna zbirka zapravo baza za knjige koje su povijesnog karaktera, odnosno ono što je u arhivu sistematiziramo u knjige.
Među zapaženijim naslovima svakako se nametnuo „Povijesni zbornik dugoselskog kraja„ koji izlazi od 2019. godine te je nedavno proširen četvrtim tomom, dok Topić među svoje osobne favorite ubraja sabrana djela župnika Josipa Zorića iz 19. stoljeća.
– On je napisao sedam pučkih romana te mnoštvo članaka, a to smo skupili u pet knjiga. Od ostalih bih napomenuo monografiju o Prvom svjetskom ratu u dugoselskom kraju, zatim Dugoselski biografski leksikon u kojem na leksikonski način obrađujemo značajne Dugoselce.
Pokretač društvenih zbivanja
Osim knjižničarskim i znanstveno-istraživačkim radom, Gradska knjižnica jedan je od pokretača društvenog života u Dugom Selu. Godišnje organiziraju 30 do 40 aktivnosti poput književnih događanja, koncerata ili susreta dječjih pisaca s vrtićkom djecom.
– Dječje radionice uvijek su pune, promocije lokalnih autora i naših izdanja također su dobro posjećene, a kod nas su gostovala i neka veća književna imena. Bili su ovdje Ivica Prtenjača, Zoran Ferić, Stipe Božić, Ilijana Matanović, a nedavno smo ugostili Aleksandra Stankovića. Mnoštvo poznatih imena bilo je u našoj knjižnici.
– Nastojimo biti što raznolikiji, ponekad organiziramo predavanja o raznim povijesnim i medicinskim temama jer je to dosta popularno, nadodaje Topić.
Za kraj razgovora, Topić nam otkriva i što se u skorije vrijeme događa u Gradskoj knjižnici Dugo Selo.
– U svibnju ćemo predstaviti našu posljednju tiskanu knjigu – zbirku priča Marije Harcet. Dolazi nam Željko Krušlin Kruška sa svojom prvom zbirkom pjesama, a imat ćemo i harfistički koncert Doris Karamatić. U lipnju mogu najaviti autorski koncert Stipe Periše, Dugoselca koji je uglazbio pjesme Antuna Gustava Matoša, i to na njegov rođendan, 13. lipnja.
