Do kraja ožujka Fond zaprimio devet odluka o obnovi potresom oštećenih zgrada

Fond za obnovu Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije do kraja ožujka je zaprimio devet odluka o obnovi potresom oštećenih zgrada, potrošio 18,19 milijuna kuna uglavnom za naknadu štete uzrokovane potresom, a DORH-u je proslijedio dvije prijave za moguće prevare.

– S danom 31. ožujka broj zaprimljenih zahtjeva u Ministarstvu je bio 7.714, od toga Fond je do istog dana od resornog ministarstva zaprimio tri privremene odluke o obnovi potresom oštećenih zgrada koje zahtijevaju tehničko-financijsku kontrolu i ti su natječaji u tijeku, a ovih dana dobili smo dodatnih šest privremenih odluka, dakle ukupno devet, izvijestio je ravnatelj Fonda Damir Vanđelić istaknuvši kako je uglavnom riječ o uklanjanju objekata u Zagrebu.

Fond je izmjenama Zakona o obnovi u veljači dobio dodatne obveze, od nadležnosti za obnovu dijela stambenih zgrada u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, do rješavanja privremenog smještaja za građane koji su ostali bez svojih domova u potresu, naveo je Vanđelić dodavši kako ga brine tako mali broj odluka, a to je, tvrdi, dokaz da je cijeli proces izuzetno kompleksan.

U prvoj fazi Fond je dobio zahtjeve za privremenim smještajem na 25 lokacija u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj te Zagrebačkoj županiji i njih su operativni koordinatori posjetili, snimili potrebne radove i sad se pripremaju za rješavanje privremenog smještaja. Isto tako, kazao je, u međuvremenu su stigli zahtjevi i za 628 lokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji koji će se rješavati u drugoj fazi budući da Stožer završava zbrinjavanje po ranije započetim postupcima i u postupku je predaja poslova Fondu.

Istaknuo da su ukupne štete od potresa 127,6 milijardi kuna, što je izrazito visok iznos s kojim će se, kazao je, država morati nositi. Fond će, rekao je, uspostaviti mjerenje trajanja svih aktivnosti, efikasnost u provođenju obnove te će se voditi briga da administrativni troškovi službenika koji rade u Fondu budu što manji.

– Prosječno trajanje od urudžbiranja do plaćanja, što se tiče sredstava za hitne intervencije iznosi 2,8 dana, dok je na početku to bilo osam dana, rekao je Vanđelić.