Dio oporbe tvrdi da Hrvatska nije spremna za euro, Marić uvjerava: Donijet će niz benefita

Desni dio saborske oporbe ocijenio je da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura i da će to sniziti standard građana, dok je ministar financija Zdravko Marić navodio benefite naglasivši da je napravljeno mnogo toga kako bi se negativni efekti sveli na najmanju mjeru.

Čitav je niz odredbi kojima se na pozitivan i stimulativan način negativni efekti uvođenja eura za građane i poslodavce svode na najmanju mjeru, od stimuliranja zdrave konkurentnosti do uključivanja udruga civilnog društva, naglasio je Marić u raspravi o konačnoj verziji prijedloga da se euro uvede kao službena valuta.

Eliminiranje tečajnog i kamatnog rizika

– Smatramo da su koristi značajno veće od šteta, a učinili smo dovoljno da negativne efekte svedemo na najmanju mjeru, rekao je Marić.

Glavni benefiti uvođenje eura su eliminiranje tečajnog i kamatnog rizika, euro će donijeti dvije stepenice viši kreditni rejting, što znači i manju premiju rizika, naveo je ministar.

Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) smatra da u vrijeme najveće financijske neizvjesnosti, energetske krize i visoke inflacije nije mudro ulaziti u eurozonu.

– Ovo je politički projekt premijera, a ne ekonomski projekt, inflacija je na 7,8 posto, BDP je usporio na tri posto, osobna potrošnja pala, rastu inflacija i deficit, sve to potvrđuje da srljamo ‘grlom u jagode’ u nešto na što nismo spremni, kaže Pavliček.

Božo Petrov (Klub MOST-a) tvrdi da na nespremnost Hrvatske za uvođenje eura upozoravaju svi neovisni financijski eksperti.

Ne može se jamčiti da cijene neće rasti, a plaće padati

– Dajte osigurač hrvatskim građanima, čime jamčite da se neće dogoditi još veći rast cijena, da neće prevladati uvoz, da plaće neće pasti, poručio je Petrov vladajućima.

I u normalnijim okolnostima teško je nešto egzaktno predviđati ili jamčiti, odgovorio mu je Marić.

Da nije pravi trenutak kaže i Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku), koja smatra da prvo treba riješiti gospodarske probleme u državi.

Ante Prkačin (DP) ustvrdio je da se uvođenjem eura “dodatno odvajamo od sudbine Hrvata u BiH koji su pod političkim terorom”.

S druge strane, Emil Daus (Klub IDS-a) kaže da je uvođenje eura logičan slijed europskih integracija. No, problem je hoćemo li biti snažna ekonomija i uređena država s jasnim dugoročnim ciljevima.

– Imat ćemo euro, ali nećemo imati para, ustvrdio je.

Uvođenje eura podržavaju SDP i Socijaldemokrati. Boris Lalovac (SDP) istaknuo je pozitivan utjecaj eura na transakcijske i valutne troškove, a Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) kaže da je “nama jedina šansa da netko drugi brine o nama”.

Uvođenje eura od 1. siječnja 2023.

Prednosti od uvođenja eura naglašava i Grozdana Perić (HDZ), tvrdi da će to omogućiti povoljnije i sigurnije poslovanje, veće investicije i gospodarski rast te povećanje standarda.

Marić je podsjetio da nakon odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura, koja se očekuje u srpnju, uvođenje eura planirano je od 1. siječnja 2023. ako smo ispunili sve uvjete.

– Smatramo da ćemo ispuniti kriterije, kaže Marić navodeći da je prošle godine deficit bio unutar tri posto, smanjen je udio javnog duga u BDP-a za sedam postotnih bodova, a inflacija ne odstupa od prosjeka EU-a.

Dvojno iskazivanje cijena kreće obvezno od 5. rujna ove godine, računi, mirovne, plaće i državni proračun bit će iskazani i u eurima.