Dean Dragičević: Oformit ćemo i drugu poslovnu zonu, a u Dugo Selo dolazi autoindustrija
Dean Dragičević, već gotovo godinu dana pročelnik je za gospodarstvo i financije u Gradu Dugom Selu. Iza njega je bogato radno iskustvo, jer godinama je radio u naftnoj industriji, provevši veliki dio toga vremena u Mađarskoj i Italiji. Iz te je priče izašao 2012. godine kada kreće u poduzetničke vode, te zajedno sa suprugom otvara poduzeće koje uspješno posluje do danas. Posljednjih godinu dana zaposlenik je Gradske uprave, zadužen za gospodarstvo i financije, i upravo to je bila tema našeg razgovora.
Na mjestu pročelnika sada ste već godinu dana, može neki Vaš osvrt na to vrijeme, u kojem je bilo dosta prozivki na Vaš račun.
U tih godinu dana, što se tiče samog posla, motiviran sam. To je jedno novo iskustvo u odnosu na poslovne financije, jer ovo su javne financije, gdje je zakonska regulativa znatno drugačija. Jedino s čime nisam zadovoljan, a to nisam uzeo u obzir kada sam ulazio u ovaj posao, bila je politika koja se uz njega veže. Ja smatram da je ovo mjesto stvar struke, a ne stvar politike. Nažalost, u posljednjih godinu dana vidio sam da se politika i koje kakve smicalice miješaju u ovaj posao.
Vama sigurno nije bilo lako u tim trenutcima kada se vaše ime provlačilo po medijima.
Pa naravno da vam nije lako, barem u početku, jer nitko vas na to nije upozorio. Sada bih rekao da je to samo folklor i skupljanje jeftinih političkih poena. Ovdje ne bi trebalo biti sukobljenih strana jer na ovoj razini svi zajedno trebali bi raditi na tome da se nešto napravi u gradu. Nažlost, situacija je drugačija, jer jedni drugima podmeću noge. Nakon jednog određenog vremena shvatio sam da je to dio folklora koji ide uz to i da mu ne treba pridavati previše pažnje. Treba raditi svoje, a rezultat ako se radi kvalitetno doći će prije ili kasnije.
Za srpanj ste pripremili rebalans koji nije prošao, ovoga tjedna nova je sjednica Gradskog vijeća, gdje će se pred vijećnicima opet naći izmjene i dopune proračuna.
Dakle, proračun za 2018. godinu rađen je krajem 2017., te je on bio znatno veći naspram te 2017., jer porezni prihodi su bili znatno veći. No, tu smo trebali biti oprezni zbog porezne reforme, jer znali smo da će se to odraziti na jedinice lokalne samouprave. O tom proračunu u javnosti je bilo govora da su porezni prihodi prenapuhani, no kada sam nakon 20. srpnja napravio izvršenje, bili smo u plusu od 6,7 posto na godišnjoj razini. Rezultat prihoda nije konačan jer nas čeka povrat poreza u kolovozu, ali mislim da smo dobro planirali. Za sada to rezultat i pokazuje.
Naravno, tu su i sredstva iz EU findova. Znali smo na što ćemo se aplicirati, za neke smo projekte mogli pretpostaviti da će proći. Šest mjeseci kasnije javila se potreba za rebalansom upravo zbog projekata. Naime, javila se mogućnost za apliciranje novih projekata što želimo iskoristiti. Tu je najveća razlika KIC, odnosno Kulturno informativni centar, projekt koji se vuče preko 10 godina. Još smo početkom ove godine saznali da će biti mogućnost prijave, ali nismo znali u kojem trenutku u godini će do te mogućnosti doći. Sada mogu reći, da je otvoreno e-savjetovanje, a prijava ide 20. rujna. To je projekt koji je tražio i napore struke, puno strpljenja, a ponajviše jer je neka dokumentacija bila stara i preko 10 godina. Samo zamislite koliko su se cijene mijenjale u tih deset godina, tako da je to trebalo raditi gotovo od početka. To smo uspjeli napraviti u posljednjih sedam do osam mjeseci, a ukupna vrijednost projekta s PDV-om je 13 milijuna kuna samo za građevinu, bez sadržaja.
No, tu je i cijeli niz drugih projekata?
Da, tu su i još drugi bitni projekti. Jedan od njih je cesta kroz poduzetničku zonu Puhovec, ona koja je prijavljena u iznosu od 9 milijuna kuna, a dvije trećine je sufinancirano iz fondova EU. Završili smo fazu dva, što znači da ćemo kad tad dobiti sredstva. Isto zato moramo mijenjati proračun, kako bi za cestu imali dobru poziciju u proračunu. Bitnih zahvata u proračunu nema, mijenjaju se izvori financiranja. Kako smo mogli čuti i od ministra Marića ide još jedan dio porezne reforme, a to će se opet odraziti na našem proračunu.
Projekt sufinanciran europskim sredstvima su radionice za starije osobe, za što je u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem osigurano 800 tisuća kuna. Također, u toj su skupini i projekti energetske obnove zagade gradske uprave i glazbene škole. Za školu imamo odluku o sufinanciranju, čekamo potpisivanje ugovora. Zbog odredaba Zakona o javnoj nabavi samu javnu nabavu ćemo pokušati provesti do kraja ove godine, ali radovi teško da će početi prije početka iduće.
Dugo Selo sve se više okreće sufinanciranju iz sredstava Europske unije, upravo zato je gradonačelnik najavio formiranje ureda koji bi se bavio samo EU fondovima.
Taj tim već postoji neformalno, ako tako mogu reći. Tu su gospodarenje otpadom i razni drugi projekti za koje smo već dobili odluke o sufinanciranju. Tu će uskoro biti potpisivanje ugovora. Tu se radi o već sedam projekata u godinu dana, a kada krene njihova provedba nedostajat će nam ljudi.
Velika pozornost u Dugom Selu se polaže se i u gospodarsku zonu.
Upravo tako. Administracija koja je u gradu posljednjih godinu i pol dana radi na oformljivanju druge poduzetničke zone. Grad Dugo Selo vlasnik je jedne i suvlasnik zajedno s Republikom Hrvatskom druge parcele, sve ostalo je u vlasništvu Republike Hrvatske. Mi smo iskazali interes i odradili razgovore u Ministarstvu državne imovine. Podnesen je zahtjev da se cijeli prostor poduzetničke zone prebaci u vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Upravo to nam je potrebno kako bi mogli s njom raspolagati pri dovođenju investitora.
U zadnjih godinu dana pokrenuli smo razgovore s četiri velika i ozbiljna investitora. Tri su iz zemalja EU. Otkrit ću vam kako se radi o jednoj tvrtki koja se bavi automobilskom industrijom. Tu je i njihova tvrtka kćer iz Austrije. Trenutno smo jedna od tri jedinice lokalne samouprave koje im nude prostor. Pokrenuli smo razgovore za dovođenje optičke mreže u poduzetničku zonu. Ono što me raduje je to da se ovdje radi o proizvodnim pogonima. Ono što morate znati je da nam EU ne može biti dugoročni izvor financiranja, jedino se kroz rast zaposlenosti može promijeniti prihodna strana proračuna. Jedini način da u tome uspijemo je da budemo konkurentni naspram drugih gradova pri dovođenju investitora.
