Dan ekološkog duga vratio se na isti datum kao i u 2019.

Dan ekološkog duga ove godine pada 29. srpnja, na isti dan kao i 2019. godine. To znači da su potrebe koje čovječanstvo namiruje iz prirodnih izvora između Nove godine i 29. srpnja onolike koliko Zemljin ekosustav može obnoviti za svih 365 dana. Prevedeno u poslovnu terminologiju: potrošili smo Zemljin godišnji ekološki proračun već 29. srpnja.

Prošle, 2020. godine, dan ekološkog duga došao je tri tjedna kasnije, 22. kolovoza. To se dogodilo zato što je čovječanstvo drastično usporilo svoje aktivnosti tijekom rane faze pandemije korona virusa, u razdoblju zaključavanja. Kako to smanjenje nije potaknuto sustavnim poboljšanjima, nije dugo trebalo da se vratimo na prijašnje stanje.

Ekološki otisak uspoređuje ljudsku potražnju za sirovinama sa sposobnošću Planete u ispunjavanju te potražnje. Kad bi ekološki otisak bio jednakovrijedan jednoj Zemlji („jedan planet”), čovječanstvo bi iskoristilo ukupan regenerativni kapacitet našeg planeta za ispunjavanje svojih potreba za biološkim resursima. S dvije Zemlje, trebalo bi nam dvostruko više od onoga što naš planet može obnoviti. Danas, ljudska civilizacija troši resurse 1,7 planeta Zemlja. A imamo samo jednu planetu Zemlju.

“Tvrtke koje se pripremaju za gospodarstvo koje će biti u skladu s kapacitetima jednog planeta, bolje će se pripremiti za tržište i nositi s konkurencijom. Poboljšanja dolaze, primjerice, kroz inovacije u upravljanju energijom i kroz digitalizaciju, koje doprinose dekarbonizaciji i rastu poslovne otpornosti. U drugim sektorima poboljšanja mogu doći od lokalnih inicijativa koje će biti u skladu s načelima kružnog gospodarstva, od tehnologija s nižim ugljičnim otiskom i rješenja koja će učinkovitije koristiti dostupne sirovine. Rasprava o ekološkom otisku treba prijeći s korporativne odgovornosti za održivost poslovanja – s lijepog i plemenitog, na ono što je nužno, kako bismo svi prosperirali na ovom našem, jedinom planetu”, izjavio je Arthur Vašarević generalni direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

Kasniji datum ekološkog duga, što nam je uspjelo prošle godine, pokazuje da je promjena trenda izvediva. Izazov koji je pred nama jest naučiti lekciju i primijeniti naučeno na gospodarstvo, kako bi postalo prilagodljivije i napredovalo u skladu s onim što nam Zemlja, u ekološkom smislu, može ponuditi. Živjeti u skladu s obećanjem koje su vlade svijeta dale u Parizu 2015. godine – a to je da će globalno zagrijavanje zadržati na dva stupnja Celzija ili niže – traži sveobuhvatnu preobrazbu naših energetskih sustava i potpuno smanjenje emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine. Hoće li 26. konferencija o klimatskim promjenama, COP26 (COP – Conference of the Parties), koja se održava u studenom u Glasgowu u Škotskoj, uspjeti nadograditi pariški klimatski sporazum i krenuti prema traženoj preobrazbi tek ćemo vidjeti. Ukoliko se to dogodi, sve će biti lakše. Ako propustimo priliku, rizik za svaku tvrtku, grad i državu, bit će sve veći. Situacija je takva da od svakoga zahtijeva provedbu traženih promjena. Kad to postavimo u kontekst predviđanja o klimatskim promjenama i ograničenih resursa, možemo reći da nema važnije zadaće.
Zato je osmišljavanje proizvoda i usluga koje će poboljšati sposobnost čovječanstva za preživljavanje klimatskih promjena ne samo dobro, već i nužno.