Cvrtila o valu dojava o bombama: Sustav se troši, a iza svega može stajati i jedan čovjek

Niz dojava o bombama koje su posljednjih dana zahvatile škole, trgovačke centre i institucije diljem Hrvatske otvorio je pitanje motiva, sigurnosnih procedura i otpornosti sustava, a stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila upozorava da takve situacije stvaraju troškove i dugoročno opterećuju institucije.

Teško je utvrditi jedinstven motiv

Različite lokacije na kojima su zaprimljene dojave – od obrazovnih ustanova do javnih institucija i trgovačkih centara – ukazuju na izostanak jasnog obrasca koji bi upućivao na jedan konkretan motiv ili cilj.

– Ciljevi i motiv su raspršeni. Da imamo samo škole, mogli bismo govoriti o pokušaju izbjegavanja nastave, da su samo sudovi, mogli bismo povezati s konkretnim postupcima, ali ovako je teško izvući zaključak – rekao je Željko Cvrtila.

Dodaje kako se dojavama ne može pripisati jedinstvena logika djelovanja, osobito jer se slični slučajevi pojavljuju i izvan Hrvatske.

– Kad imamo ovakve dojave i u drugim državama, teško je precizno utvrditi cilj i pozadinu – ističe.

Cilj je stvaranje uznemirenosti

Iako konkretna prijetnja u pravilu nije potvrđena, posljedice za građane i institucije su vidljive kroz svakodnevne poremećaje.

– Generalni cilj je stvaranje uznemirenosti. Ljudi moraju napuštati prostore, reorganizirati obveze, a to stvara nelagodu i dodatne troškove – upozorava Cvrtila.

Posebno naglašava kako takve dojave opterećuju policiju i hitne službe koje na svaku prijetnju moraju reagirati kao da je stvarna.

Pojedinac ili organizirana skupina

Na pitanje stoji li iza svega organizirana skupina, Cvrtila upozorava da takva pretpostavka nije nužna.

– Takav nered može napraviti i pojedinac. Dovoljno je poslati više mailova na različite adrese, uz korištenje tehnika prikrivanja – objašnjava.

Dodaje kako suvremene metode maskiranja otežavaju identifikaciju pošiljatelja, što dodatno komplicira rad istražnih tijela.

Moguće i testiranje sustava

Jedan od mogućih scenarija je i testiranje spremnosti sigurnosnog sustava.

– Može biti riječ o hibridnoj situaciji u kojoj se testira koliko sustav može izdržati – kaže Cvrtila.

Istodobno napominje kako dosadašnja iskustva pokazuju da stvarni počinitelji napada ne najavljuju svoje djelovanje.

– Onaj tko postavi bombu ne javlja gdje se ona nalazi. Cilj je izazvati štetu, a ne upozoriti na nju – naglašava.

Treba li mijenjati protokole

U kontekstu učestalih lažnih dojava otvara se i pitanje učinkovitosti postojećih sigurnosnih procedura, osobito evakuacija.

– Trebalo bi razmisliti treba li u svakom slučaju raditi evakuaciju, pogotovo kada je riječ o dobro štićenim objektima – smatra Cvrtila.

Upozorava kako kontinuirano reagiranje na neozbiljne dojave iscrpljuje sustav i smanjuje njegovu učinkovitost u drugim situacijama.

Policija reagira ozbiljno, ali sustav se troši

Unatoč svemu, ističe da policija i nadležne službe postupaju u skladu s pravilima i svaku dojavu tretiraju ozbiljno.

– Reagiraju na svaku dojavu i provode provjere, no pitanje je treba li u svim slučajevima primjenjivati iste mjere – rekao je.

Dodaje kako takva praksa dugoročno ostavlja druge dijelove sustava manje zaštićenima.

– Dok se službe bave lažnim dojavama, drugi objekti i građani mogu postati lakša meta – upozorava.

Otkrivanje počinitelja dugotrajan proces

Pronalaženje počinitelja dodatno otežava međunarodna priroda digitalne komunikacije.

– Server može biti lociran u jednoj državi, zatim se ispostavi da je riječ o proxyju u drugoj, pa trećoj. Taj proces traje i komplicira istragu – objašnjava.

Čak i kada se dođe do konkretne lokacije, često nedostaju ključni dokazi poput videonadzora.

– Može se dogoditi da se trag završi u internet kafiću bez nadzora, što dodatno otežava identifikaciju – kaže.

Ipak, zaključuje da učestalost takvih dojava povećava šansu za pogrešku počinitelja.

– Što ih je više, veća je vjerojatnost da će negdje pogriješiti i biti otkriven – zaključio je Željko Cvrtila.